Odličan broj

»15 dana«, ilustrirani časopis za umjetnost i kulturu, izdavač CEKAO Zagreb, gl. ur. Slavko Kovač, god. XLIV, br. 3, 2001.

Tri prigode i tri velikana: talijanski kipar Marino Marini i njemački književnik Odon von Horvath — o stotoj obljetnici rođenja, te španjolski renesansni slikar El Greco — u povodu bečke izložbe (Kunsthistorisches Museum, 4. svibnja — 2. rujna 2001.) tema su ovoga broja časopisa čije sjajne stranice sa sjajnim izlošcima ostavljaju dojam muzejskog prostora.

Nutarnja poveznica tih znamenitih imena jest veličina njihova stvaralaštva, kojom su prekoračili granice država, a nacionalno određenje pretopili u univerzalnu vrijednost.

U svijetu shvaćen i prihvaćen, snažan portretist i kipar ekspresivnih, arhaički stiliziranih figura konja i konjanika, predstavljen je u bloku Kiparstvo biografijom, ispovijedima sestri Egle i zapisom Koste Angelija Radovanija o susretu s umjetnikom čije »oči leže na etruščanskim terakotama« kao korijenu njegovih istraživanja. Saznajemo o njegovu odnosu prema antici, renesansi, gotici, prema Botticelliju, Giottu, Donatellu, Michelangelu, prema modernom slikarskom pokretu i arhitekturi Firence, o njegovu »bijegu« u Milano (i Švicarsku) kao vlastitom sjevernom utočištu koje mu pruža vitalnost, o kamenu kao radosti svladavanja materijala i oblika...

Netipičan za svoje vrijeme, ali i danas aktualan, pisac Vječnog malograđanina, djeteta našeg doba Odon von Horvath predstavljen je duhovitim pripovijetkama Bajka o gospođici Pollinger, Obraćenje gospođice i Kušnja. Po rođenju Riječanin, a po nacionalnosti »starougarsko-mađarska mješavina«, po jeziku pripadnik njemačkoga kulturnog kruga, kao jedan od najdarovitijih međuratnih književnika, a po domovini svojevrstan apatrid s mađarskom domovnicom, Horvath je proputovao mnoga mjesta Austro-Ugarske Carevine. U općegubitničkom vremenu raspada, strahujući od praznine u hladnim vremenima nadolazećeg fašizma, prešućivan i izopćen, ali usprotivljen, fizički nesretnim slučajem nestaje u prazninu u trideset i sedmoj godini. Prilog Horvathovoj biografiji u bloku Književnost ispisali su Traugott Krischke i Franz Werfel.

Tajne Toleda

Bečka izložba sa četrdesetak je radova predstavila El Greca, renesansnog slikara osebujna izraza. Taj su zahtjevan projekt omogućili najveći svjetski muzeji.

El Greco mi jasno pokazuje tajne Toleda — knjižica je francuskoga pisca Mauricea Barresa iz 1912, iz koje nekoliko odlomaka prati u »15 dana« izložene slike. Tekst je to o čuvenom Krećaninu (Grku), mletačkom učeniku i španjolskom slikaru, koji je, kako kaže autor, majstorski oslikao kastilijansku dušu i suvremenike Cervantesa i svete Terezije, koji je bolje od ikoga shvatio dušu Toleda, nazvana španjolskim Rimom zbog snage kojom je, na raskrižju kultura Istoka i Zapada (Peter Killer), privlačio umjetnike.

El Greco je umjetničkim nervom, vizionarski i zanesenjački, slikao »duhovnu snagu klasičnog razdoblja ovoga naroda«, mistični život i »religiozne fantazije koje su još i danas u Toledu uobičajeno životno stanje«.

Humoristično — nostalgični kajkavski zapis Miroslava Klemma o maksimirskom zabavištu, uz slike cirkusa, zabavišta, vrtuljka na kraju časopisa kao na kraju grada — životnoga kutka između sna i jave, asocijativno upućuju na početnu rubriku Kroz sito i rešeto uvijek zanimljivoga Fedora Kritovca, čiji su tekstovi o predizbornim plakatima te pučkim kuhinjama i zagrebačkoj sirotinji jednako i životni i umjetnički na životnom ringišpilu.

»15 dana« može se čitati na više načina, ali jedno je sigurno: časopis je odličan! Pa krenimo od Marinijeva Konjanika (1945, bronca) na naslovnici.

Marijana Lisjak