Nova knjiga o Talbotu, izumitelju fotografije

Richard Avedon u Wolfsburgu

»Portret nije sličnost. U onom trenutku u kojem se jedan osjećaj ili neka činjenica transformiraju u fotografiju, ona više nije činjenica nego nečije mišljenje. Ne postoji netočnost u fotografiji. Sve su fotografije točne. Ni jedna nije istina.« To su riječi njujorškoga fotografa Richarda Avedona, jednog od najvećih portretista toga suvremenog medija. Kustmuseum Wolfsburg prvi put predstavlja Avedonov opus u Njemačkoj izložbom dvadeset portreta radničke klase američkog Zapada pod imenom In the American West 29. rujna 2001-6. siječnja 2002). Richard Avedon proslavio se portretima slavnih ličnosti koje je snimio u nekonvencionalnim i iznenađujuće iskrenim trenucima. Započeo je karijeru pedesetih godina, snimajući modne fotografije za časopis »Harper's Bazaar«, postavljajući modele u prirodnu okolinu i bilježeći fotografu teško dostupnu spontanost modela. U ovoj izložbi predstavljen je portretima pripadnika radničke klase na američkom Zapadu, u kojima dosljedno slijedi individualni pristup subjektu. Radio je putujući po predjelima Rocky Mountains, Sierra Nevade, do kanadskoga Calgaryja i granice s Meksikom. Fokusirao se na ličnosti kao što su radnici na naftnim poljima, konobarice, mineri, nezaposleni ili jednostavno seljaci, koji su načinom života i rada čista suprotnost svijetu zvijezda u kojem se inače kreće Avedon. Prije Avedona fotograf August Sander snimio je seriju dvadesetih godina prošlog stoljeća koja slovi kao sociološka studija predstavnika različitih društvenih slojeva. Richard Avedon i njegova serija igraju pak na drukčiju kartu, potpisujući ime svakoga portretiranog radnika, navodeći njegovo zanimanje.

Blumenfeld izlaže u Londonu

Njemački fotograf Erwin Blumenfeld bio je jedan od najbolje plaćenih fotografa u New Yorku nakon Drugog svjetskog rata. Proslavio se modnom fotografijom za vodeće časopise »Harper's Bazaar«, »Vogue« i »Look«, te »Life«. Propagirajući u svakom snimku vlastitu estetiku, smatrao je da je fotografija jedno od najutjecajnijh medija današnjice. Gotovo opsesivno bavio se istraživanjem i snimanjem ženskog tijela, a bavio se i drugim temama, kao što su pejsaž i arhitektura. Blumenfeld je bio podrijetlom iz Berlina (rođen je 1897, a umro u Rimu 1969), sredinom tridesetih seli se u Pariz, a nakon što je proveo neko vrijeme u ratnom logoru u Francuskoj emigrira u SAD. Izložba u Michael Hoppen Gallery u Londonu prikazuje rijetke i unikatne vintage fotografije Erwina Blumenfelda. Zbog svog stila i sklonosti eksperimentu (solarizacije), postao je jedan od najkopiranijih i najutjecajnijih fotografa dvadesetog stoljeća.

Nova knjiga o Talbotu, izumitelju fotografije

Larry J. Schaaf i Princeton University Press publicirali su novu knjigu o Williamu Henryju Foxu Talbotu (1800-1877), kojega svi pamtimo kao izumitelja fotografije. No, to monografsko izdanje, The Photographic Art of William Henry Fox Talbot, ne razjašnjava samo tehnički postupak prvih fotografija, nego pokušava dokazati umjetničku vrijednost i estetiku Talbotova djela, objavljujući sto ranih fotografija tog iznimnog znanstvenika. Iako je sam Fox Talbot u fotografskom mediju vidio novo sredstvo za vizualnu dokumentaciju (posebno je volio snimati botaničke uzorke kojima se bavio), postupno je njegov rad postajao sofisticiraniji. U knjizi su sve slike reproducirane u stvarnim formatima, kao što su negativi kojima je snimio svoja botanička istraživanja, te kalotipije iz 1840-ih, u kojima se prepoznaje Talbotov umjetnički pomak. Svaku od reprodukcija prati tekst koji je detaljno objašnjava. Knjiga je do sada osvojila nekoliko nagrada, a jedna od njih je posebna nagrada Udruženja američkih izdavača za dizajn i produkciju profesionalnih i znanstvenih izdanja za 2000.

Aukcija Christie's

Njujorški ogranak Christie's 4. listopada proveo je aukciju fotografija od kojih su najzanimljiviji primjerci djela Mana Raya Bez naziva Rayograf) iz 1924, za koju se procjenjuje da će dosegnuti cijenu između sto pedeset i dvjesto tisuća dolara, Autoportret fotografkinje Diane Arbus, fotografija Obitelj Paula Stranda iz polovice pedesetih, a bit će ponuđena i djela umjetnica Shirin Neshat i Cindy Sherman.

Iva Brezovečki-Biđin