Nenadani hitovi

Nenadani hitovi

Možda najvažnija vijest s ovogodišnjeg, 53. međunarodnog frankfurtskog sajma knjige jest jedna brojka — naime, ove je godine bilo čak 14 posto manje posjetitelja sajma nego prošle godine.

Organizatori su, nakon zatvaranja, na različite načine objašnjavali tu činjenicu — općenitim oscilacijama na izdavačkom tržištu ili pak posljedicama terorističkih napada u Sjedinjenim Državama od 11. rujna. Ipak, bez obzira na otkazivanje dolaska 31 sjevernoameričkog izdavača, koji svoje radnike nisu htjeli tjerati na prekooceanske letove, ni to nije dovoljno objašnjenje.

Ipak, na dan zatvaranja sajma organizatori su ipak govorili o uspjehu. Direktor Lorenzo A. Rudolf izjavio je čak da ga ne bi čudila ni brojka od 20 posto manje posjetitelja, te je odbio kritike da je do pada došlo zbog sajamskih pogrešaka, primjerice zbog premalo pravih atrakcija. Neki autori bestselera, primjerice Amy Tan i Haruki Murakami, zaista su otkazali dolazak u Frankfurt, ali organizatori tu ne vide tragediju, nego su jednostavno zaključili da je ovogodišnji sajam bio nešto mirniji. I dok je iz njemačke knjižarske udruge još na početku sajma izraženo uvjerenje u rast branše, čini se da su neki izdavači jednostavno stigli do trenutka kad im nastup na sajmu više nije bitan za sklapanje poslova.

Rasprodani islam

U svakom slučaju, posjetitelja je ukupno bilo oko tristo tisuća, izlagača 6661, ukupno predstavljenih zemalja 105, a naslova 399 811. Ukupno je riječ o porastu od četiri posto u odnosu na prošlu godinu, a valja naglasiti da je prvi put na sajam došlo i pet nezavisnih izdavača iz Kine.

Pad je zapažen i na području elektroničkih medija — ove godine bilo je oko dvjesto elektronskih izdavača, odnosno za trećinu manje od prošle godine, ali je porastao broj izdavača koji uz tiskana izdanja nude i elektronske publikacije, čija je ponuda na sajmu bila velika, od eBooks, preko Print-on-Demand do drugog, a priređena je i međunarodna konferencija na kojoj se govorilo o globalnoj perspektivi radikalnih promjena u izdavaštvu. Dan prije otvaranja sajma, sudionici su si postavljali pitanja poput: Koliko brzo će se monitor probiti kao čitalački medij? Mijenjaju li nove tehnologije tržište za prijevode? i slično.

Najveće je osvježenje bila nova prostorna organizacija sajma — u novoizgrađnoj dvorani br. 3 bili su predstavljeni njemački nakladnici, putovi između dvorana donekle su skraćeni, pa je sajam bio nešto zbijeniji nego prije. Novi raspored pokazao je i težnju velikim štandovima te koncentraciji tvrtki, koje su na samom početku sajma još na brzinu dograđivale neku posebnu policu s naslovima o islamu.

Od napada u Americi, knjige s tematikom islama, terorizma ili usporedbe kultura u njemačkim su knjižarama pretekle sve ostale, te se sada, a tako govore i izlagači na sajmu, prodaju i knjige koje su godinama skupljale prašinu na knjižarskim policama. Ipak, većina izdavača smatra da ova nenadana hit-tema neće imati nikakvih posljedica na dugoročni razvoj izdavačkih programa te većina nakladnika ne skače prebrzo u odluke i ne slijedi trend.

Ipak, uz oštrije mjere sigurnosti nego inače (ali ipak sve blaže i blaže kako se približavao kraj sajma), pomalo je u sjenu svjetskih događaja, barem prvih dana, pala zemlja gost — Grčka. Grčka je predstavljena širokim programom od kulturne tradicije do suvremenog književnog krajolika, pod motom Novi putovi u Itaku. Organizatori su književni život u modernoj Grčkoj predstavili u novoizgrađenu forumu na ulazu u sajam. U središtu foruma bio je Amfiteatar, gdje su se održavala čitanja, rasprave, glazbene priredbe, radionice, predstavljanja knjiga i filmova, a grčko predstavljanje pratio je i široki kulturni program u gradu — izložbe, predavanja i slično.

Sljedeće je godine zemlja gost Litva, a, kako je rekao direktor sajma Rudolf, on i sam jedva poznaje neko ime litavskih umjetnika ili intelektualaca, što ga je pak učinilo znatiželjnim. Voditeljica projekta Rasa Drazdauskiene rekla je da će Litva biti predstavljena zajedno s cijelom svojom slojevitom poviješću. Dok trenutno primjerice na njemačkom tržištu postoji vrlo mala ponuda prijevoda litavskih autora, tamošnje je ministarstvo kulture već stupilo u kontakt s više izdavača, kako bi se do jeseni sljedeće godine realizirao barem dio prevodilačkih projekata.

Ipak, iz vodstva sajma već se dulje najavljuje da će u novoj koncepciji, a od sljedeće godine i s novim logom i zaštitnim znakom — zelenom bojom mente — sajam sve više odmicati od programskih težišta na zemljama, a sve se više približavati težištima na idejama.

Dio za stripove

Osim zemlje gosta, održane su i mnoge posebne priredbe: izdavaštvo u srednjoj i istočnoj Europi, francusko popodne kao nastavak njemačkog nastupa na ovogodišnjem Salon du Livre u Parizu, a na Frankfurt in Crime gostovali su Jakob Arjouni, Helen Zahavi, Bill Moody i Janwillem van de Wetering.

Pod devizom tko stripove ne uzima ozbiljno, ne može u njima uživati tu je, kao i prošle godine, bio dio posvećen stripovima, od poznatih sadržaja i autora do najnovije ruske stripovske verzije Ane Karenjine. Prvi put zajedno, na sajmu gostuju Moebius – Jean Giraud i Art Spiegelman. Slavnih nije nedostajalo ni u drugim žanrovima, pa su tako ondje bili Peter Sloterdijk, Martin Walser, koji je predstavio svoj novi roman Der Lebenslauf der Liebe i mnogi, mnogi drugi.

Glavni događaj sajma svakako je bilo dodjeljivanje Mirovne nagrade njemačkog knjižarstva filozofu Jürgenu Habermasu. Habermas je pedeset i drugi laureat te nagrade, jedne od najuglednijih u Njemačkoj, dotirane s 25 000 maraka, koja mu je dodijeljena kao »suvremeniku koji je njemački put i kritički i angažirano pratio«, kako stoji u izjavi žirija. Habermas je, dodano je, »više nego jednoj generaciji dao glavne crte duhovne situacije vremena« te ga međunarodno čitalaštvo smatra, »njemačkim filozofom epohe«. Dodjeljivanje nagrade u frankfurtskoj Paulskirche popratilo je i stotinjak prosvjednika, koji su ondje tražili prestanak vojnih udara na Afganistan.

Iva Krtalić Muiesan