Ekonomisti u Matici

Ekonomisti u Matici

Ekonomija moderna, građanska inicijativa za promicanje suvremene ekonomske misli, u suradnji s Maticom hrvatskom organizirala je 1. listopada u prostorijama Matice hrvatske ekonomsku radionicu o temi Mirovinska reforma — zašto je provodimo i što očekujemo. Cilj radionice bio je podsjetiti na temeljne ekonomske razloge reforme i pridonijeti razumijevanju njezinih očekivanih gospodarskih učinaka, posebno stoga što u Hrvatskoj upravo traju intezivne tehničke pripreme za njezin početak. O ekonomskim aspektima reforme, međunarodnim iskustvima i očekivanim učincima na hrvatsko gospodarstvo govorili su mr. sc. Sanja Madžarević-Šujster, mr. sc. Zoran Anušić i dr. sc Zoran Bubaš, a radionicom je koordinirala mr. sc Martina Dalić.

Kao ključni razlozi za poduzimanje mirovinske reforme navedeni su fiskalni razlozi, demografski, smanjenje siromaštva, kao i poticanje gospodarskog razvoja.

Na mirovinski sustav u Hrvatskoj posljednjih godina utjecala su ponajprije nepogodna demografska kretanja, proces tranzicije te rat, a mirovinski sustav iskorišten je i za ublažavanje socijalnih učinaka.

Zbog svega toga nužna je reforma koja je započela već 1998. i koja će trajno preoblikovati postojeći sustav generacijske solidarnosti u financijski održiv sustav zasnovan na više mirovinskih stupova. No, za postizanje ravnoteže bit će potrebno dvadeset godina, a smatra se da će novim mirovinskim sustavom biti gotovo u potpunosti uklonjeno siromaštvo među onima koji budu pokriveni sustavom, ali neravnopravnost do koje je došlo zbog postojanja grupa s mirovinskim povlasticama neće nestati.

Nepoznati um

Znanstvenom tribinom prof. dr. Ante Simonića o temi Mozak i njegov um održanom 9. listopada Odjel za prirodoslovlje i matematiku otpočeo je novu seriju predavanja posvećenih aktualnim temama, a u središtu najnovijega ciklusa bit će čovjek. Odjel, kao i sama Matica hrvatska, slavi desetogodišnjicu obnove rada, pa je to prilika da se za predavače pozovu neki od najistaknutijih znanstvenika.

Odmah na početku prof. Simonić, inače istaknuti znanstvenik, naglasio je kako je vrlo teško zadovoljiti heterogenu publiku poput one što se te večeri okupila u palači Matice hrvatske, a posebno kada je riječ o području mozga i njegova uma koje je izuzetno kompleksno i gdje je nemoguće dati konačne odgovore, jer svaki odgovor postavlja novo pitanje. Za mozak se može reći da je organski sustav u kojem mislimo da je smješten um. On je veliko pitanje i priča bez kraja. A neka su od vječnih pitanja može li mozak spoznati sama sebe ili koje su granice ljudskog uma. Mnoga od tih pitanja zaokupljaju znanstvenike raznih područja stoljećima, pa i tisućljećima. U čemu je tajna uma, svjesnosti i razuma, neka su od temeljnih pitanje naše civilizacije.

Mozak se smatra najzamršenijim sustavom svemira, a njegova tajna smještena je negdje u kori velikoga mozga. Sastav njegove temeljne jedinice — živčane stanice — ni po čemu se ne razlikuje od ostalih stanica, a tajna leži u kemikalijama koje ispuštaju njihovi nastavci. O razvoju mozga danas se već podosta zna, a to omogućuje i otkrivanje našega podrijetla. Najčešće ga se uspoređuje s električnim strojem, ali to je moguće samo do stanovite mjere jer je mozak savršeniji i složeniji. Za mozak je najbitnija ravnoteža i, ako se poremeti barem jedan njegov dio, ona nestaje. Za njega postoji samo plus ili minus, sredine nema.

U današnjoj znanosti sve možemo mjeriti, ali odgovara i dalje nema. Kako u mozgu ne nastane kaos od hrpe informacija, da li je mozak izvor svijesti, pitanja su koja će još dugo zaokupljati ljudsku maštu.

Mala europska etnologija

Odjel za povijest umjetnosti, arheologiju, etnologiju i arhitekturu 10. listopada organizirao je predstavljanje knjige Ines Price Mala europska etnologija. O knjizi su govorili Tea Škokić, Tomislav Pletenac, Lada Čale Feldman, kao i sama autorica.

Tea Škokić smatra kako ova knjiga voli čitatelja, jer u njoj ima mjesta i za duhovitost i za zabrinutost, ona potiče intelektualni napor i radoznalost. Pisana je razigrano, različiti su smjerovi njezina čitanja. Osvrnula se i na sadržaj knjige, koja započinje i završava specifičnostima domaće etnologije, a podijeljena je na pet poglavlja. Prvim, koje je ujedno i uvodno, autorica se osvrnula na rubni položaj hrvatske etnologije ili, kako autorica kaže, O položaju ruba. Slijede poglavlja Autohtoni drugi, Prostori (ne)prevodivosti, Dijalog unatoč svemu, Mala europska etnologija.

Tomislav Pletenac osvrnuo se na naslov knjige postavljajući pitanje zašto se ona uopće tako zove. On je za njega igra i zvuči pomalo ironično jer, iako imamo malu etnologiju, problemi su veliki, a posebno nakon čitanja ove knjige. Tko je pročita, prestaje uzimati sve oko sebe zdravo za gotovo, što na neki način ograničuje, ali ima i pozitivan aspekt.

Lada Čale Feldman naglasila je suvremene implikacije knjige, koja otvoreno iskazuje uznemirenost, a posebno njezin početak i kraj. Knjiga je prijelomna, s njom mala znanost dobiva velike ideje. Knjiga je to koja se ne čita u hodu, nego s razumijevanjem.

Tema koju je obradila bila je njezina opsesija, koje se knjigom željela osloboditi, rekla je na kraju autorica, zahvaljujući prisutnim kolegama i budućim čitateljima.

Antonija Vranić