Tematiziranje slama

»Op. a«, kulturni magazin i katalog knjiga, gl. ur. Valerij Jurešić, br. 3-4, Zagreb, 2001.

Iz opatovske radionice, uvijek usmjerene novijem i modernijem pristupu književnosti, proizašao je još jedan zanimljiv i informativan broj, čiji je međunarodni karakter osim tematikom ostvaren i dvojezičnošću.

Veći dio časopisa posvećen je rekapitulaciji ljetnih književnih zbivanja — od uvodnog Retrovizora s kratkim pregledima najzanimljivijih događaja do velikog tematskog bloka o šestom festivalu Pontes, održanom u gradu Krku od 28. kolovoza do 5. rujna. Prilogom Poetski slam: vaši su pjesnici živi u ovom se magazinu ponovno tematizira slam, a ovaj put riječ je o Prvom otvorenom prvenstvu Hrvatske u slam-pjesništvu održanu u sklopu festivala. Uz pjesme i biografije pjesnika koji su sudjelovali na ovom natjecanju tu su i kraći intervjui ili teoretski tekstovi nekih od njih. O razvoju slam-pjesništva u Njemačkoj te osobnim iskustvima vezanim uz performanse poeziju pišu Dirk Hülstrunk, Rayl Patzak i Wehwalt Koslovsky. Pjesnici Nermin Aganović i Ajdin Husić, osnivači najpoznatije sarajevske skupine Legija, pišu o slamerskim aktivnostima koje su dovele do popularnosti te pojave u njihovu gradu, a uz pjesnike ostalih zemalja predstavljen je i vođa hrvatske slamerske ekipe Mario Kovač. Još friške poezije s raznih strana donosi prilog Pisci u džungli, u kojem će se naći i esej Petera Šuleja o poziciji pisaca i izdavaštva u Slovačkoj. Zanimljivim prilogom ovog bloka, pod naslovom Stereotipi i razlike, propituje se nastanak i uloga stereotipa u maskulturi i međunarodnoj komunikaciji, njihova informacijska vrijednost, nužnost ali i negativnosti koje oni donose. Tako će bugarska teoretičarka Hasine äen razmatrati pojavu stereotipa u poslovicama, u kojima se nacionalna svijest ostvaruje konstrukcijama negativnih osobina drugih manjinskih nacija, prepoznavajući u takvu prikazu drugoga »derridanske barijere razlikovanja«, dok Kirsten van den Hul predstavlja projekt In Transitum, nastao s ciljem poticanja književne razmjene zemalja jugoistočne Europe, koja čini važan faktor u suočavanju kultura, borbi s predrasudama i osnaživanju prekograničnoga dijaloga.

Kriza e-knjige

U rubrici koja se bavi e-izdavaštvom Zvonimir Bulaja razmatra novonastalo stanje u kojem se nalazi elektronička knjiga. Nakon početne euforije i tvrdnji kako će taj medij zamijeniti tiskanu knjigu javlja se i prva kriza e-knjige, izazvana raznim problemima poput nespretnosti ili skupoće potrebnih uređaja. Stoga se, prema riječima autora, ova revolucija ipak ne može uspoređivati s izumom tiskarskog stroja, no novosti koje pruža World Wide Web daju mnogo više optimizma. Rubrika nudi i nekoliko zanimljivih informacija s ovog područja, od sms poezije, novih tehnoloških dostignuća do prikaza prvoga domaćeg izdanja o e-knjigama.

Jedan od boljih i zabavnijih priloga tekst je Berislava Majhuta o dječjim slikovnicama, u kojem autor, ističući posvemašnji nedostatak ozbiljnijih teorijskih analiza ili povijesnih ogleda o ovom kompleksnom mediju, nastoji prikazom povijesti hrvatske slikovnice ukazati na različite pojave koje su pratile ta izdanja, a najčešće nisu imale prevelike veze s istinskim interesom za dječje čitateljstvo. Autor na primjerima prikazuje kako su slikovnice u nemalu broju slučajeva rađene vrlo nemarno, sa zaradom izdavača kao jedinim ciljem, a ponekad i iskorištavane u reklamne, pa i političke svrhe.

Magazin već uobičajeno završava recenzijama dvadesetak novijih književnih i teoretskih izdanja te iscrpnim katalogom novih knjiga objavljenih u razdoblju od travnja do kolovoza, što je svakako jedan od hvalevrijednih prinosa časopisa.

Ljubica Anđelković