Silina osjećaja

Silina osjećaja

Arsen Dedić, Tihi obrt, Perfekt Music d. d. & Orfej d.o.o., 2001.

Prava je rijetkost i prava diskofilska poslastica na domaćem tržištu kompaktnih ploča naći izdanja autentične hrvatske artističke šansone. Tek tu i tamo pojave se rijetki naslovi i autori, koji zavređuju epitete najboljih u svom žanru, a to svakako zaslužuje novo reprint-izdanje CD-a, autorske produkcije Stipice Kalogjere i Arsena Dedića Tihi obrt, prvi put izdana 1993. (Orfej HRT), koji je ponovno objavljen u izvornom obliku kod nakladnika Perfekt Music d. d. i Orfej d. o. o.

Već u startu projekt je zasluženo dobio Porina za 1993, jednog u nizu mnogih Porina koji rese Arsenovu zbirku, ali, što je još važnije, bio je to znak pravodobna prepoznavanja u samom trenutku zbivanja — nadahnute, suvremene i aktualne umjetničke šansone, pjesnika i skladatelja, autora i izvođača Arsena Dedića, koji već nekoliko desetljeća suvereno vlada hrvatskom šansonjerskom scenom.

Pjesme su nastale između 1990. i 1993. godine te se većinom odnose na traumatična zbivanja ratnih godina od 1991, što odaju i svojim nostalgičnim i ozbiljnim ugođajem. U vremenu mraka i užasa, vremenu općeg nasilja, pjesnik se obraća ljepšoj prošlosti i nevinosti, ljubavi i ženi, siromašnoj mladosti, uspomenama (Trg heroja, Miris jeftine hrane, Daljinski upravljač, Naučila me), prijateljima koje se voljelo (Vraćam se Aznavouru), kao što su Brel, Aznavour, Gino Paoli, Sergio Endrigo ili Bulat Okudžava...

Težina i gorčina ratnih zbivanja naći će se u pjesmama Između nas rat je stao, ili Mozartova godina 1991. i Majka hrabrost, koja je nastala u trenucima bombardiranja Dedićeva rodnog grada Šibenika 16. i 17. rujna 1991. Usprkos traumatičnim iskustvima Dedić je uvijek blag i human, često će se poslužiti ironijom i sarkazmom, u njega zlo nikada ne izaziva protuudar zlom, on je zatečen i ozbiljan, a stihovi se nižu automatizmom siline osjećaja, ali nikada mu ne nedostaje osjećajnosti. U tome je sadržana Dedićeva ljudska toplina, razumljivost, jednostavnost i prihvatljivost, jer on uvijek stvara »jednu poetsku leguru rijetke dojmljivosti«, kako je to dobro zapisao Veselko Tenžera davne 1975. citiran u knjižici ovog CD-a, koji kaže: »...on je pronašao formulu nove osjećajnosti, u kojoj sentimentalnost nije smetala intelektualnosti i gdje su se plodotvorno doticali tišina pjesničke imaginacije i buka estrade...«

I to je točno. To je bila i ostala Dedićeva čarobna formula i sukus jedinstvena talenta kantautora.

CD znakovita naslova za Dedićevu poetsku vokaciju, Tihi obrt, bio je snimljen uživo u studiju Radija Zagreb, a snimio ga je pokojni Radan Bosnar kao posljednju suradnju s Dedićem. Dedića izvrsno prati orkestar Radija Zagreb u glatkim i vrlo kvalitetnim aranžmanima Stipice Kalogjere (samo su dvije skladbe u aranžmanu samog Dedića), a na pojedinim snimkama sudjeluju vrsni glazbenici, poput gitarista Damira Dičića, Majdaka, klavirista Zlatka Dvoržaka, Matije Dedića, basista Mladena Barakovića, altsaksofonista Mire Kadoića (Arsene Lupin) i sjajnoga usnog harmonikaša Nevena Mijača u izvrsnoj bluzerskoj skladbi Završit ću kao Howard Hughes. Šteta je da u knjižici nisu navedeni svi glazbenici, kao ni Gabi Novak, koja pjeva uz Dedića u pjesmi Daljinski upravljač.

Znalački izrežirana od početka do kraja, s gradacijama raspoloženja koja logično slijede jedno za drugim, ploča završava indikativnom skladbom Ni jedno vrijeme nije moje, pomalo rezignirana Dedića, ali svjesna svoje kvalitete i sudbine umjetnika, dosljedna u tihu i upornu življenju svoje umjetničke vokacije.

Nada Vrkljan-Križić