»New York Times« ne odustaje od gradnje

Ponovo graditi ili ne, pitanje je sada

Rušenje tornjeva Svjetskog trgovačkog centra i dalje je glavna tema širom arhitektonskog globusa. I dok je začuđujuće brz kolaps moćne konstrukcije predmet analiza građevinskih eksperata, a buduća sudbina tipologije cilj promišljanja teoretičara arhitekture i urbanizma, mnogi američki arhitekti ponudili su vlastite vizije razrješenja nastale praznine u donjem Manhattanu. Pored bizarnih prijedloga, poput zamisli o izgradnji spomenika od ostataka aluminijske fasade, razvila se i ozbiljna rasprava o tome da li graditi nebodere ili podići memorijalni park. Dilema ponovo graditi ili ne postala je temom trajne elekronske panel-diskusije u koju su se posredovanjem mreže uključili gotovo svi vodeći američki arhitekti. Tako Bernard Tschumi zastupa ideju o ponovnoj izgradnji jednog još višeg tornja, a Robert A. M. Stern smatra nebodere najvećim američkim arhitektonskim dostignućem pa se zalaže za novi neboparajući World Trade Center. Slična je mišljenja i Johnson, koji izjavljuje: »Što god oni srušili mi ćemo ponovno izgraditi.« Varijacije iste ideje s nižim ili višim, ali jednako moćnim i nezaboravnim građevinama, iznijeli su i Peter Eisenman i Richard Meier. Ralph Appelbaum proveo bi sveamerički referendum, a Terrence Riley vidi u tragičnom događaju poticaj za gradnju još većeg i inventivnijeg nebodera. Jedino su Diller i Scofidio prepoznali fenomen nastale praznine izjavivši: »Ono što je najvažnije izgubljeni je identitet skylinea. Nemojmo graditi njegovu zakrpu, mnogo je snažnija praznina. Uvjereni smo da bi bilo tragično ponovno brisati već izbrisano.«

»New York Times« ne odustaje od gradnje

»New York Times« potvrdio je planove o izgradnji svog novog središta na njujorškoj 8. aveniji prema ideji Renza Piana, prvonagrađenog na prošlogodišnjem pozivnom natječaju. Iako je rušenje tornjeva WTC-a izazvalo ponovnu analizu Pianova projekta »od vrha do dna«, posebno u pogledu pojačanih protupožarnih i sigurnosnih zahtjeva, u »Timesu« su odlučili ostati pri projektiranoj staklenoj fasadi, te visini od 236 metara i 53 kata. Uvjereni su kako »nema većeg doprinosa od početka gradnje prve važne njujorške arhitektonske ikone nakon tragičnog utorka 11. rujna 2001.« Izgradnja će potrajati do 2005. godine, a Piano, koji na projektu surađuje s njujorškim uredom Fox & Fowle, prošle je godine završio višekatnice na prestižnim lokacijama — one u sklopu berlinskog Potsdamer Platza te uredski toranj kompanije KPN u Rotterdamu, na obali rijeke Maas, u neposrednoj blizini znamenitoga Erasmusova mosta.

Rogersov yes za nove nebodere

Svoje stajalište o budućnosti neboderizma obznanio je i lord Rogers, predsjednik Urban Task Force engleske vlade i savjetnik za urbanizam londonskog gradonačelnika, koji smatra da njujorška tragedija nije argument protiv najviših zgrada, nego naprotiv, njihovom intenzivnom izgradnjom treba regenerirati središta britanskih gradova, kako bi postala atraktivnija stanovništvu i sačuvala pregrađa od prekomjerna bujanja. Rogers ocjenjuje stroge konzervatorske uvjete na britanskom otočju nelogičnima, s obzirom da je gustoća izgradnje najniža u Europi, dok je istodobno napučenost zemlje među najvećima u svijetu. Stoga predlaže rušenje niskih i gradnju visokih zgrada, jer, osim nekoliko vizura na katedralu Sv. Pavla, London i nema skyline koji bi trebalo štititi. Suprotna je mišljenja Neil Cossons, predsjednik English Heritagea, koji je oštro napao plan o podizanju nebodera u blizini stanice Londonski most što će zasjeniti mnoge povijesne spomenike. Izgradnju drugoga kontroverznog uredskog tornja u Cityju, prozvana erotski krastavac, za koji je projekte sačinio Norman Foster, snažno podupire gradonačelnik Livingston, čija je najava petnaest do dvadeset novih nebodera iznenadila i gradske urbanističke eksperte. Kako i drugi britanski gradovi imaju slične planove, vlada će ubrzo obznaniti smjernice za gradnju visokih zgrada.

Izložba natječaja Europan 6

U prostorijama zagrebačkoga Društva arhitekata 25. rujna otvorena je izložba nagrađenih i natječajnih radova međunarodnog natječaja Europan 6 za mlade arhitekte. Natječaj se s temom Između gradova, arhitektonska dinamika i novi urbanitet simultano provodio u devetnaest zemalja, koje su natjecateljima ponudile 67 lokacija širom Europe. Hrvatska je na natječaju sudjelovala s dvjema lokacijama: Starom rafinerijom u Sisku te dvojnom lokacijom Crnica i Draga u Šibeniku. Na natječaj u Hrvatskoj stigle su 52 prijave, a prvu nagradu osvojio je njemački tim Ilije Vukorepa na lokaciji u Šibeniku. Jedna druga nagrada, također za Šibenik, pripala je talijansko-španjolskom timu Alessandra Ciminija, a druga talijanskom timu arhitekta Giorgio Pulcinija za Sisak. Još su dva projekta pohvaljena: za Šibenik rad hrvatskih arhitekata Filipa Medića i Dine Krizmanić, te rad španjolskog tima Jose Manuela Izquierde za lokaciju Sisak.

Bogdanović u Novinarskom domu

U Novinarskom domu 12. listopada u 19 sati održat će se predstavljanje knjige Grad i budućnost Bogdana Bogdanovića. Knjiga je izašla u izdanju Naklade Mlinarec & Plavić, što je njezino prvo objavljivanje na bivšem jugoslavenskom prostoru. Naime, godine 1997. knjiga je objavljena na njemačkom jeziku kod nakladnika Wiesera iz Klagenfurta. U autorovoj nazočnosti knjigu će predstaviti ugledni stručnjaci Andrija Mutnjaković i Nada Vrkljan-Križić.

Vinko Penezić