Karlovačka županija

Karlovačka županija

Karlovačka županija ima četiri ogranka Matice hrvatske: u Karlovcu, Ogulinu, Ozlju i Slunju.

Karlovac

Matica hrvatska u Karlovcu, kojoj je danas na čelu predsjednik Ivan Jurković, obnovljena je 21. veljače 1990. Rafo Bogišić, Aleksandar Šljivarić i Slavko Mihalić u ime Matice hrvatske iz Zagreba svjedočili su te večeri o obnovi njezina djelovanja. Ilirsko sijelo 12. srpnja 1990. početak je u desetogodišnjem javnom nizu plodna djelovanja Matice. Pretisak Šporerova Almanaha ilirskog tadašnji je Matičin ogranak u Karlovcu, objavio kao svoje prvo izdanje. U studenom pak iste godine obnovljeno je »Svjetlo«, časopis za društvena pitanja, znanost, kulturu i umjetnost. Prvi broj obnovljenoga »Svjetla« nosi broj 6, naime, 1971, kada je taj broj bio u pripremi, zabrana Matice hrvatske spriječila je da se on i tiska. Tako je jednostavno nastavljeno tamo gdje se u prošlosti došlo do iznenadna prekida, te je kontinuitet održan. Otada »Svjetlo« izlazi redovito, zahvaljujući dosad trima uredništvima i velikom broju suradnika.

Prošle je godine u »Karlovačkom tjedniku« počeo izlaziti prilog za kulturu — »Matica«, te su dosad izišla tri broja. Kao povremenik izazvao je dosta polemika te iznimnu pozornost čitatelja.

Karlovačka je Matica dala i potporu obnovi Matice hrvatske u Slunju 1990. Domoljubno sijelo o prvoj obljetnici obnovljena rada uz Igora Karamana i Nedjeljka Mihanovića donijelo je dar karlovačkoj i kulturnoj javnosti u pretisku knjige grofa Janka Draškovića Disertatia iliti razgovor... Pogovor gospodarskom i političkom programu Hrvata tog vremena napisao je dr. Franjo Tuđman.

Matica hrvatska iz Karlovca dobila je javno 1991. priznanje Interlibera u Zagrebu za likovno-grafičku opremu Almanaha ilirskog. Prva je to nagrada u nizu koji će uslijediti, vezana uz Ogranak Matice hrvatske Karlovac.

Što se tiče tiskanja knjiga, taj Matičin ogranak ima uistinu plodnu djelatnost. Tiskan je Grad Karlovac, opisan i orisan Rudolfa Strohala, Plaha intima Zdravka Pucaka, Karlovac Radoslava Lopašića, pretisak Temelj žitne trgovine Josipa Šipuša, Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja Milana Kruheka, pretisak Hervati Madjarom Ivana Mažuranića, Theatralia Disjecta Georgija Para, Karlovački diptih Slavka Mihalića, Karlovac — utvrde, granice i ljudi Milana Kruheka, kao i posebna biblioteka za pjesnike mlađe od trideset godina, dobitnike hrvatske književne nagrade Grada Karlovca Zdravko Pucak: Usamljeni fragment Alena Galovića, Noć na asfaltu Ivana Hercega, Otpečaćeni naslovi Tihane Jandričko, Biti gol dok čitašKatarine Mažuran, Sjever — zlatni šut Tomislava Zajeca. Od ostalih vrijednih izdanja važno je spomenuti Karlovačka kazališna stoljeća urednika Branka Hećimovića, Obranjen Karlovac — obranjena Hrvatska mr. Mije Laića (dobitnica Zlatne povelje Matice hrvatske), Svjetloslikarstvo — knjiga o fotografiranju Zlatka Gurskog, vrlo vrijedno izdanje Dnevnik Dragojle Jarnević(dobitnik nagrade J. J. Strossmayer) te mnoge druge. Svjetlo dana ugledao je i pretisak prvih karlovačkih novina na hrvatskom jeziku iz 1861. — Karlovački Viesnik.

Matica hrvatska u Karlovcu organizator je i brojnih predavanja (Biblija u europskoj civilizaciji dr. Bonaventure Dude, Hrvatska u europskom obzorju Stanka Lasića, Jezik naš svagdanji Radoslava Katičića, Mala antologija suvremene meksičke poezije Jordana Jelića itd.) i izložbi (Scenografija i kazališni portreti Zlatka Kauzlarića Atača, Stare zemljovidne karte Hrvatske iz zbirke Zvonimira Gerbera, itd.), te susreta i znanstvenih skupova (U spomen Ljudevitu Jonkeu). Matica je postavila i nekoliko spomenploča (Ljudevitu Jonkeu, Janku Draškoviću, Stjepanu Mihaliću, Ivanu Derkosu).

Ogulin

Matica hrvatska u Ogulinu osnovana je u kasnu jesen 1971. godine, ali je njezino djelovanje bilo ubrzo onemogućeno. Tako je obnoviteljska skupština Matice hrvatske Ogulin održana 27. prosinca 1990, kad započinje njezina bogata kulturna, prosvjetna i izdavačka djelatnost. U početku su organizirane tribine na kojima gostuju uvaženi znanstvenici, jezični stručnjaci, političari i javni radnici. Matica inicira osnivanje KUD-a Klek, surađuje sa zavičajnim klubom Ogulinaca u Zagrebu te zajednički postavljaju spomenploču osnivaču grada Bernardinu Frankopanu.

Ratna zbivanja 1991. utječu na rad Matice, pa se njezino djelovanje prilagođava okolnostima uključivanjem u humanitarni rad, prihvaćanjem prognanika i izbjeglica. Organiziraju se duhovni koncerti, a 143. brigada od Matice dobiva svečani barjak.

Matica organizira i niz prigodnih radijskih emisija o kulturi i životu grada. Posebno se uključuje u oblikovanje grba i zastave grada. U povodu 155. obljetnice osnutka pak Matica organizira akciju Stotinu knjiga za školske knjižnice, a raspisuje i natječaj za literarne radove na zavičajnom govoru po osnovnim školama. Najbolji radovi također su nagrađeni knjigama.

Matica hrvatska Ogulin organizirala je i posjet švedske glumice Ingele Karlson s monodramom Ivana Orleanska u Gimnaziji. Od 1991. i prvog izdanja, pretiska knjige Milana Hanžeka Zulejka, sve se više pažnje posvećuje izdavačkoj djelatnosti. Tako 1992. izlazi prvi u nizu kalendara s motivima ogulinskih ulica, a slijede ga tematski kalendari Ogulina s motivima sakralnih građevina, Kleka i Frankopanske kule u djelima likovnih umjetnika, potom motivi Ogulina u djelima ogulinskih slikara-amatera, stare razglednice grada i sl. Svi su likovni prilozi popraćeni tekstovima hrvatskih književnika ili su edukativnog karaktera. Posebno je vrijedno izdanje starih razglednica Ogulina pod naslovom Ogulin, slike iz prošlosti.

Izdanjem pak Urbara modruškog iz 1486. započinje vrijeme intenzivnih priprema za obilježavanje petsto godina osnutka grada u 2000. godini. Za to je izdanje Matica hrvatska Ogulin nagrađena Brončanom poveljom Matice hrvatske u Zagrebu. Zlatnom je pak poveljom Matica u Ogulinu nagrađena za izdanje Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, s ilustracijama Vladimira Kirina (na hrvatskom i njemačkom jeziku), a u povodu 125. godišnjice rođenja autorice (1999). Izdanje tih knjiga bio je povod za gostovanje ogulinske Matice u Stuttgartu i Ludwigshafenu kod članova Hrvatskih kulturnih društava i udruga Matice.

Ipak, kruna desetogodišnjeg rada Matice hrvatske u Ogulinu jest monografija Ogulin — povijesna i kulturna baština, koja je izašla u rujnu 2000. godine, a u povodu proslave petstogodišnjice osnutka grada. Knjigu su tom prigodom predstavili predsjednik MH akademik Josip Bratulić, potpredsjednik Stjepan Sučić te predsjednica ogulinskog ogranka Višnja Lipošćak, kao i Željka Čorak i Tonko Maroević, a događaj su uveličali Ivanka Boljkovac, uz glazbenu pratnju Josipa Magdića, skladbama na gitari Ambrozije Puškarić te Hrvatsko pjevačko društvo Klek. U knjizi su okupljena istaknuta imena hrvatske kulture i znanosti sa svojim prilozima, kao i prilozi ogulinske Matice. Knjiga je odlično primljena u široj kulturnoj javnosti Hrvatske, jer donosi pregled povijesnih, kulturnih i inih zbivanja u posljednjih petsto godina na području grada i okolice. Ogulin — povijesna i kulturna baština proglašena je najboljom knjigom u izdanju udruga Matice hrvatske za 2000. godinu i nagrađena nagradom Ivan Kukuljević Sakcinski.

Dvanaestoga rujna 2001, na Večeri Matice hrvatske na kojoj su sudjelovali biskup gospićko-senjski dr. Mile Bogović, potpredsjednik Matice hrvatske Zagreb Stjepan Sučić, glavni Matičin tajnik prof. dr. Stjepan Damjanović, te Petar Runje, autor predstavljene knjige Tragom stare ličke povijesti, mješoviti pjevački zbor Bašćina izveo je Staroslavensku misu Anđelka Klobučara, a događaju je povod bio Dan grada Ogulina.

Matica hrvatska u Ogulinu potvrdila se kao vodeća kulturna udruga svoga grada. Ostala je vjerna iskonskom pozivu širenja prosvjete, kulture i napretka grada, zavičaja i domovine Hrvatske.

Slunj

Nakon devetnaest godina, 11. rujna 1990. obnovljena je inicijativa za osnivanje Ogranka Matice hrvatske u Slunju. U nazočnosti članova Središnjeg odbora Matice hrvatske prof. Rafe Bogšića i prof. Aleksandra Šljivarića te gostiju iz Karlovca, Siska i Rijeke, održana je osnivačka skupština. Uz brojne izložbe, koncerte, predavanja i izdavaštvo, od važnijih dobro je istaknuti obilježavanje Dana Matice hrvatske u Slunju, potom otvaranje čitaonice Matice hrvatske u Slunju, potom izložbu i predstavljanje knjige Povijesne razglednice Slunja, Cetingrada i Rakovice, kao i izdanje knjige Slunj u slici i riječi.

Ozalj

Obnoviteljskom skupštinom 29. svibnja 1991. Matica hrvatska u Ozlju zacrtala je plan rada koji se zasniva na bogatoj kulturno-povijesnoj baštini ozaljskog kraja. Ona, naime, na čelu s predsjednikom Josipom Jakovčićem, nastoji nastaviti putovima koje su već zacrtali Ivan Belostenac, Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, ili Radoslav Lopašić, Emil Laszowski te Slava Raškaj.

Ova Matica ima svoj plan i program rada — prikupljati pisanu građu (knjige, dokumente, rukopise) za Zavičajnu zbirku knjižnice u Ozlju, kao i pisanu građu o kulturno-povijesnim spomenicima ozaljskoga kraja, a sakupljenu građu potom želi prezentirati na prigodnim predavanjima; potom nastoji skupiti što više građe i izvornih djela Slave Raškaj; sakupiti i pohraniti izdanja MH od osnutka do danas u Zavičajni muzej; kao i obilježavati važne obljetnice, organizirati predavanja i posvetiti se mladima, kao i mnogo toga drugog, što je Matica uspješno činila do danas. Tako je primjerice od recentnijih zbivanja prošle godine obilježen Dan grada Ozlja i 329. obljetnica pogiblje Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, izložbom Poznata i nepoznata slava, dok su ove godine Braća Hvatskog zmaja obilježila sedmadesetu godišnjicu Zrinsko-frankopanskog muzeja i tridesetu obljetnicu osnutka Zavičajnog muzeja u Ozlju. U sklopu umjetničkih večeri petkom predstavljen je katalog Ikone oca Mihajla Jozafata Hardija. Osim izložbi i predavanja, Matica često organizira i koncerte, primjerice svečani božićni koncert Ane, Silvija i Viktora Vidovića ili koncert na orguljama Melite Mataković.

Pripremila Katarina Marić