Enquistov roman kao opera

McEwan na vrhu Bookerova popisa

Velika Britanija Ian McEwan i Peter Carey favoriti su za ovogodišnju nagradu Booker, najugledniju književnu nagradu Velike Britanije. McEwanu (Atonement) i Careyju (True History of the Kelly Gang), koji su već bili laureati Bookera, na najužem popisu kandidata za nagradu pridružuju se Andrew Miller (Oxygen), David Mitchel (Number9Dream), Rachel Seiffert (The Dark Room) i Ali Smith (Hotel World). Nagrada se dodjeljuje najboljem romanu godine britanskog, irskog ili autora iz neke zemlje Commonwealtha, a dotiran je s 21 000 funti. Dobitnik će biti objavljen 17. listopada.

Stota obljetnica Buddenbrokovih

Njemačka U povodu stote obljetnice romana Thomasa Manna, Buddenbrokovi, koji je prvi put objavljen u listopadu 1901. kod izdavača S. Fischer Verlag, u Lübecku će biti predstavljena zvučna knjiga, 100 godina Buddenbrokovih. Ovaj će projekt ukljućivati čitanja te zanimljivosti oko romana, koji je samo u Njemačkoj prodan u 2,5 milijuna primjeraka, a preveden je na 33 jezika. Stogodišnjicom romana bavit će se i međunarodni seminar Njemačkog društva Thomasa Manna od 24. do 28. listopada u Lübecku, pod naslovom, Buddenbrokovi i pripovjedačka književnost Europe. Program obilježavanja obljetnice može se naći na internet adresi www.buddenbrookhaus.de.

Jose Carlos Somoza dobitnik nagrade Fernando Lara

Španjolska Španjolski autor Jose Carlos Somoza dobitnik je ovogodišnje nagrade za roman Fernando Lara, dotirane sa 120 000 eura. Somoza je nagradu dobio za svoj futuristički triler, Clara y la penumbra, čija se radnja događa 2006. godine, a govori o pretvaranju fotomodela u neku vrstu živućeg umjetničkog djela. Somoza, rođen u Havani, a odrastao u Španjolskoj, već je dobitnik raznih književnih nagrada. Postao je poznat trilogijom Cartas de un asesino, Dafne desvanecida i La caverna de las ideas. Nagradu za roman Fernando Lara od 1996. dodjeljuje izdavačka kuća Planeta i ona pripada u najbolje dotirane španjolske nagrade.

Dopuštena prodaja nastavka Jadnika

Francuska Nastavak romana Victora Hugoa Jadnici, koji je pod naslovom Cosette ou le temps des illusions objavio François Ceresa, smije se i dalje prodavati. Sud je time odbio zabranu romana od petsto stranica, koju je tražio Pierre Hugo, praunuk pisca, i to argumentom da tužba ne poštuje pradjedovu želju da njegova djela budu dostupna javnosti. Pierre Hugo nastavak je nazvao »napadom na Hugoovo djelo i krivotvorinom« i tražio zabranu romana, koji je već prodan u 65 000 primjeraka, u izdanju izdavačke kuće Plon, te 4,5 milijuna franaka odštete.

Film po romanu o njemačko-poljskoj pomirbi

Poljska Poljska redateljica Agnieszka Holland na proljeće namjerava snimiti film po romanu Hanemann Stefana Chwina. U romanu, ovaj autor, koji živi u Gdansku, opisuje sudbinu njemačkog profesora Hanemanna u Gdansku za vrijeme rata i u poslijeratno doba. Roman je, hvaljen kao prinos njemačko-poljskoj pomirbi, nekoliko puta nagrađivan. Samo u Njemačkoj, Chwin je dobio nagrade Erich Brost i Andreas Gryphius. Film će biti snimljen u njemačko-poljskoj produkciji.

Enquistov roman kao opera

Švedska Roman Posjet liječnika švedskog autora Pera Olova Enquista bit će izveden u obliku opere. Kako javlja list »Sydsvenska Dagbladet«, šezdeset šetogodišnji autor sam piše libretto, a glazbu će komponirati švedski skladatelj Jan Sandstroem. Premijera je planirana za travanj 2004. godine. U središtu je romana odnos njemačkog liječnika Johanna Struenseea (1737-1772) i danske kraljice Karoline Mathilde na dvoru u Kopenhagenu. Struensee, pozvan u Dansku da bude savjetnik duševno zaostaloga kralja Christiana VII, postao je kraljičin ljubavnik i iskoristio vlastitu političku moć na dvoru da bi proveo reforme. Pogubljen je 1772. u Kopenhagenu.

Márquezov rukopis ostao neprodan

Španjolska Aukcija rukom korigirana rukopisa slavnog romana Sto godina samoće Gabriela Garcije Marqueza doživjela je fijasko. Rukopis, čija je vrijednost bila procijenjena na najmanje 560 000 eura, na aukciji u Barceloni nije pronašao nijednoga kupca, a ni kolumbijska ni španjolska vlada nisu iskoristile pravo prvokupa, prva zbog nedostatka novca, a druga zbog Márquezove političke orijentacije. Roman, priča o sedam generacija obitelji Buendia u mitskom selu Macondo, prodan je u trideset milijuna primjeraka i preveden na četrdeset i šest jezika. Márquez je svojedobno za roman dobio honorar od oko petsto eura.

Iva Krtalić-Muiesan