DOGAĐANJA U MATICI HRVATSKOJ

Knjiga Ban Kulin i krstjanska Bosna autora Mirka Vidovića predstavljena je 20. rujna u Matici hrvatskoj u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak i Matice hrvatske Livno. O knjizi su govorili Zlatko Tomičić, književnik, Stjepan Sučić, potpredsjednik MH, Vjekoslav Boban, kao i sam autor.

U uvodnom izlaganju Stjepan Sučić naglasio je važnost predstavljanja te knjige za hrvatski narod u Bosni, kao i važnost Hrvatskog kulturnog društva Napredak, koje ima golemu kulturnu i izdavačku djelatnost, i Matice hrvatske Livno, koja je od osnutka prije deset godina objavila desetak knjiga.

Zlatko Tomičić osvrnuo se na Vidovićev život, posebnu pozornost usmjerivši na njegove emigrantske dane, naglasivši kako je prezentacija te knjige autorov prvi pravi povratak u domovinu, a osvrnuo se i na prethodna autorova djela. U knjizi se govori o podrijetlu riječi ban, a autor se vraća i temi koju je obradio u prethodnim djelima, odnosno na iransko podrijetlo Hrvata. Tomičić smatra da su ovom knjigom, koja je puna novih otkrića, sinteza, kao i pitanja, dane nove smjernice ne samo za Hrvatsku nego i za europsku povijest, te stoga knjigu naziva epohalnom. Posebna pažnja u knjizi usmjerena je na dešifriranje ploče bana Kulina i njezine simbolike.

Za Vjekoslava Bobana naslov knjige zapravo je kulturnopovijesna odgonetka u etnogenezi Hrvata, a knjigom su razriješene mnoge dileme. U njoj se Vidović koristi arheologijom, poviješću umjetnosti i pismom interdisciplinarno.

U ime odsutnog fra Joze Mihaljevića njegovo je pismo pročitao Stjepan Sučić. Vidović je tu opisan kao mirotvorac i borac za istinu.

Na kraju se okupljenima obratio autor, naglasivši ovom prigodom svoj ponos što je Bosanac.

Antonija Vranić

Što je to bol?

Odjel za medicinu i Odjel za psihološku medicinu, etnopsihijatriju i antropologiju organizirali su 18. rujna u palači Matice hrvatske predavanje prof. dr. Dubravka Božičevića Bol, što je to i otklanjanje boli.

Predavanje je bilo namijenjeno isključivo stručnjacima s područja medicine, pa je svakom laiku bilo otežano njegovo praćenje. Na samom početku predavanja prof. Božičević osvrnuo se na tradicionalnu interpretaciju boli, odnosno putove njezina nastanka. Dijapozitivima je zorno predočio njezin put od podraženih receptora, odnosno završetaka osjetnog živca, do mozga, odnosno njegova dijela zvana talamus, gdje se završava opisani put u manifestaciju koju zovemo bol.

Božičević je naglasio da je bol fenomen koji prvobitno zaštićuje integritet tijela ugrožen bolešću ili ozljedom. Kada bol nadilazi tu prvobitnu funkciju i ometa svakodnevni život čovjeka, potrebno ju je liječiti. Načina da se zaštitimo od boli ima više. Najučestalija su metoda lijekovi, no oni mogu stvoriti ovisnost, a mijenjaju i odnos prema vlastitoj bolesti. Zato je važno okrenuti se i drugim metodama. Potom se prof. Božičević osvrnuo i na kriterije koji nam omogućuju dijagnosticiranje boli, kao i na različite vrste njezine manifestacije. Na samom kraju ponovno je upozorio na važnost primjene i drugih metoda liječenja osim lijekovima, pogotovo u suvremenom svijetu, gdje nam se nudi niz informacija i mogućnosti.

Antonija Vranić