Virovitičko-podravska županija

Virovitičko-podravska županija ima tri ogranka Matice hrvatske: u Orahovici, Virovitici i Slatini.

Materijalni okviri potpore programima rada Matica ograničeni su materijalnim teškoćama te one nisu uvijek u mogućnosti ostvariti željenu razinu postavljenih ciljeva. Ipak, i virovitički ogranak, pod predsjedanjem Ivana Zelenbrza, teži primjeni temeljnih vrijednosti Matice hrvatske kroz kulturno-umjetničko, kao i znanstveno i duhovno djelovanje.

Orahovica

Matica hrvatska u Orahovici u svom radu i djelovanju ima za cilj promicanje narodnog i kulturnog identiteta hrvatskog naroda na svim područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva. Poradi toga izvorišta, kao i povijesnog kontinuiteta i tradicije djelovanja Matice hrvatske na orahovičkom području, sačinjen je program rada Matice, konkretno operacionaliziran kroz pojedinačne programe rada i djelovanje ustrojenih sekcija. Aktivnosti Matice hrvatske Orahovica stoga se odvijaju kroz pet sekcija koje obuhvaćaju dvadeset članova, dok se rukovodna tijela sastoje od Predsjedništva (s predsjednikom Zorislavom Mirkovićem i potpredsjednikom Dankom Horvatinom) s jedanaest članova i Nadzornog odbora od tri člana.

U svom kulturnom djelovanju Matičin Ogranak Orahovica prioritetno se uključivao u kulturna zbivanja na domicilnom orahovičkom području i njegovanju kulturno-povijesne baštine. Matica hrvatska otkriva desetljećima prešućivane vrijednosti i daje novu ocjenu ljudi i događaja, a odnosom prema kulturi snažno pridonosi i osobnoj uljudbi pojedinca, kao i obogaćivanju hrvatskog duhovnog obzorja.

Djelovanje Ogranka ogleda se u sljedećim kulturno-prosvjetnim aktivnostima: izdavačkoj djelatnosti; predstavljanju književnih djela i autora knjiga; obnavljanju, zaštiti i čuvanju kulturno-povijesnih spomenika, svetišta i drugih lokaliteta; obilježavanju obljetnica i važnih nadnevaka; organizacijama putovanja i izleta; prijateljskim susretima s Hrvatima izvan domovine, te suradnji sa školama i drugim subjektima društva.

Izdavačka djelatnost Orahovičkog Ogranka ima svoju tradiciju koja započinje izdavanjem Zbornika radova sa Znanstvenog skupa održanog 29. travnja — 1. svibnja 1994. godine, a objavljenog 5. rujna pod naslovvom Stjepan Ivšići hrvatski jezik. Slijedi izdavanje kalendara za 1998. — Orahovica u slici i riječi, potom prigodna knjiga povodom 770 godina zapisa o postojanju toga grada u povijesnim vrelima — Orahovica — slike iz prošlosti, te zbirka Matičina člana Petra Žarkovića Bijeli dolazak.

U proteklom dvogodišnjem razdoblju objavljen je trobroj 8-10 časopisa »Zavičaj« zajedničkog glasila Matice hrvatske Virovitica, Slatina i Orahovica. U tijeku su završne radnje na pripremi tekstova i za sljedeći broj »Zavičaja«, gdje će Orahovica kao domaćin izdanja biti predstavljena uz redovne priloge i preglednom kartom i naslovnicom s povijesnim grbom grada.

Također se predstavljaju književna djela i autori knjiga, pri čemu kod svakog predstavljanja autora i lijepe pisane riječi prethodi temeljita priprema. U suradnji sa Srednjom školom Stjepana Ivšića Orahovica, ove prigode Matičin Ogranak obogaćuje prigodnim programima uz glazbenu pratnju. Tako su primjerice na raznim prigodama predstavljene knjige akademika dr. Dušana Bilandžića Hrvatska moderna povijest, potom Vice Vukova Pogled iza ogledala, fra Marka Malovića Ostajemo u Iloku, potom zbirka pjesama Dragice Barić Dunavska školjka ili Jasmine Krznarić Slatinski kolači i blagdanska jela. U izložbenom prostoru sajma vina Slavin 2001. predstavljena je i izložba pisanih dokumenata i zemljovida o vojnom pohodu princa Eugena Savojskog na Sarajevo 1697. pod nazivom Slike iz Hrvatske i Bosne. Za izložbu je uporabljena dokumentarna građa iz Austrijskog državnog arhiva u Beču. Godinu prije istom je prigodom predstavljena knjiga Gastronomija i turizam Sjevernoistočne Hrvatske.

Zbog pomanjkanja novca za veće zahvate u području obnavljanja, zaštite i čuvanja kulturnopovijesnih spomenika, svetišta i drugih lokaliteta, Ogranak MH Orahovica inicirao je izradu troškovnika za zaštitu spomenika 1. kategorije — (Crkve svetog Lovre u Crkvarima, kojoj je tom prilikom saniran krov, toranj, izvršeno žbukanje, a još preostaju arheološki i završni radovi) od strane Uprave za zaštitu spomenika kulture.

Unatoč teškoćama materijalnog karaktera, u realizaciji pojedinih temeljnih sadržaja Ogranak nailazi na potporu Gradskog poglavarstva grada Orahovice, te tvrtki i ustanova s toga područja, koje mu pomažu svojim sponzorstvom.

Slatina

Ovaj je Ogranak Matice hrvatske osnovan 27. lipnja 1971. godine, u nazočnosti više od pet tisuća građana, na nogometnom igralištu. U ime Matice hrvatske u Zagrebu tadašnju su Skupštinu pozdravili prof. dr. Miroslav Brandt, prof. dr. Grga Gamulin, pukovnik u pričuvi Zvonimir Komarica, predstavnik Zagrebačkog sveučilišta student Stjepan Sučić te predstavnici ogranaka iz Bjelovara, Nove Gradiške, Virovitice, Iloka, Vinkovaca, Orahovice, Slavonske Požege, Našica, Donjeg Miholjca, Osijeka, Šljivoševaca, Valpova i Kutine. Rad Ogranka obnovljen je na Obnoviteljskoj skupštini 3. ožujka 1991. (jer je 1971. bio i nasilno prekinut), a za predsjednicu je izabrana Danica Krehula (1997). Dne 24. lipnja 2001. slatinski Ogranak Matice hrvatske obilježio je tridesetu obljetnicu osnutka, na kojem su nadahnuto govorili dr. Savka Dabčević-Kučar, dopredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, predsjednica slatinskog Ogranka Danica Krehula i drugi, ističući značenje i važnost Matice hrvatske.

Aktivnosti Matica hrvatska Slatina provodi u okviru pojedinih odjela: odjela za povijest i etnologiju, odjela za ekologiju i pitanja obitelji, kulturno-prosvjetnog odjela, odjela za zdravstvo, te odjela za geografiju i demografiju. U proteklom razdoblju (1991-2001) Matica je organizirala brojna predstavljanja knjiga (71 — hrvatski snovi i stvarnost Savke Dabčević-Kučar, Alkoholom izazvane patnje Vladimira Hudolina, Kuda su nestali Vavrovi Marije Vrkljan te Slatinski kolači i blagdanska jela Jasmine Krznarić itd.). U suradnji s ograncima iz Virovitice i Orahovice izdaje časopis »Zavičaj«, a organizirala je i Koncert mira i nade Zagrebačke filharmonije, koncert Bljesni sada snagom sunca u HNK Osijek, te Božićni koncert Hrida Matića, Mirele Brnetić i Dalibora Paulika, a i tri koncerta mladih slatinskih glazbenika, čiji su prihodi bili namijenjeni kupnji glasovira. Priredila je i dokumentarnu izložbu i predavanje Miljenka Pandžića u povodu 320. obljetnice pogiblje Zrinskog i Frankopana, izložbu akademskog slikara Franje Molnara Oluja nad Papukom, izložbu 150 godina MH — 150 knjiga MH, izložbu Tražimo najstariju knjigu MH i likovnu izložbu Ivana Katalina Prolazišta vječnosti. Organizirala je i književnu tribinu posvećenu Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika na kojoj je gostovao Dubravko Jelčić i ekološku tribinu Zaštita prirode i čovjekova okoliša Đ ure Rauša, te više predavanja: Knjiga danas Dubravka Jelčića, Hrvatski jezik danas Stjepka Težaka, Heraldička analiza hrvatskih državnih obilježja Ivana Balte, Značenje Matice hrvatske Vlade Gotovca, Obitelj Zrinskih u hrvatskoj povijesti Valburge Kanazir i Dominium Terrae-Amor Terrae Valentina Pozaića. Matica hrvatska Slatina bila je napose aktivna na humanitarnom planu: prikupljala je pomoć za Novu Bilu, prognanike iz Laslova smještene u Szigetvaru i učenike prognanike u slatinskim školama, a za knjižnice u Pakracu, Voćinu, Čađavici i Martincima u Mađarskoj nabavljala je knjige.

Ovaj je Matičin Ogranak često i nagrađivan. Dobitnik je on Srebrne plakete MH za knjigu Jasmine Krznarić Slatinski kolači i blagdanska jela, potom Srebrne povelje za knjigu Milka Kelemena Svjetovi zvuka 10. lipnja 2000, a Gradsko vijeće Slatine dodijelilo je MH Slatina Srebrnu plaketu i povelju za višegodišnji rad na promicanju hrvatske kulture i promidžbi Slatine (u povodu Dana grada 19. ožujka 1997).

Pripremila Katarina Marić