Umjetnost na dlanu

Umjetnost na dlanu

Croatiaphila '01, Deset godina poštanskih maraka Republike Hrvatske, Zagreb, Klovićevi dvori, 8-16. rujna 2001.

Veliki je broj čimbenika koji čine vizualni identitet neke države. Ona se prepoznaje po zastavi, grbu, mnogim simbolima koji u sebi sadrže njezine najbitnije elemente, ali i malim, jednostavnim predmetima svakodnevne uporabe. Pogledate li ikad poštansku marku kada vam stigne pismo ili razglednica? U zagrebačkim je Klovićevim dvorima bila postavljena izložba u povodu desete godišnjice poštanskih maraka u Republici Hrvatskoj.

Postavljena u tri dijela, izložba hrvatskih poštanskih maraka hommage je velikom broju ljudi koji su uključeni u njihovo stvaranje, od ideje preko originalnih skica do tiska i perforacije. Rašeljka Bilić, mlada povjesničarka umjetnosti, u suradnji s Goranom Salettom, željela je koncepcijom počasnoga dijela izložbe ponuditi i onu drugu dimenziju poštanskih maraka, umjetničku i kreativnu. Uostalom, ovom se izložbom prvi put pokazuju sve dosad tiskane marke u Hrvatskoj. Želja joj je bila da se ti mali papirnati kvadratići pokušaju tretirati i kao svojevrsna umjetnička djela. Po velikoj dvorani na drugom katu rasteže se dugačak friz s prikazima hrvatskih poštanskih maraka u blagoj sumaglici, dok se glavni izlošci s obrazloženjima te skeniranim idejnim rješenjima nalaze na crnoj podlozi. Vrlo efektno i domišljato...

Oblik primijenjene umjetnosti

Znano je da u izradi pojedinih poštanskih maraka Republike Hrvatske sudjeluju brojni suvremeni hrvatski umjetnici, slikari, grafičari, fotografi, dizajneri. Danas ih je četrdesetak. Oni su unutar određenih zadatosti (maleni formati, teme, specifičan vizualan medij) ipak uspjeli zadržati svoj rukopis i autorsku izvornost. Stoga se poštanska marka može valorizirati kao oblik nove i suvremene primijenjene umjetnosti. Umjetnici su, minimalističkim i konceptualnim rješenjima, slikarskim oblikovanjima, grafičkim i kompjuterskim dizajnom, postavili marku na zapaženo mjesto naše likovne kulture. Tim su činom poštanske marke počele s promicanjem hrvatske kulture, umjetnosti, znanosti, flore, faune, veduta...

Godinama se sve više pozornosti pridodavalo izboru motiva i autora za izradu različitih vrsta poštanskih maraka pa je tako ustrojeno Povjerenstvo za biranje motiva likovnih i grafičkih rješenja na poštanskim markama i vrijednosnicama čiji su članovi ugledni hrvatski povjesničari umjetnosti. Ono što je u cijeloj priči bitno jest da je poštanska marka postala sredstvo promidžbe i eminentnih umjetnika koji su je stvarali, ali i istaknutih pojedinaca koji su postali njezini motivi, a to su redom velikani hrvatske povijesti, kulture, znanosti, sporta. U to se znatno uključuju i ostali motivi koje danas prepoznajemo na markama, biljke i životinje, gradovi i krajolici, otoci...

Orsat, Orsat!!!

Njihov razvoj, od početaka pa do danas, u ovih deset godina itekako pokazuje zrelost u razmišljanju o svrhovitosti banalnoga komadića celuloze kojeg jednim potezom jezika prilijepimo na kuvertu ili razglednicu i bacimo u poštanski sandučić. Da je tome tako, pokazuju i brojna međunarodna priznanja dodijeljena našim poštanskim markama unatrag nekoliko godina. Spominjana marka Orsata Frankovića u povodu stogodišnjice Društva hrvatskih književnika samo je rezultat upornoga rada velikog broja ljudi. Modernitet koji prati današnju hrvatsku marku, ali i tradicionalizam koji susrećemo u nekim radovima, samo potvrđuju razinu kvalitete maraka kao konačnog i uporabnog proizvoda.

Natjecateljski dio izložbe priredilo je Filatelističko društvo Poštar u suradnji s velikim brojem filatelističkih društava, a Hrvatske telekomunikacije pokazale su svoje viđenje razvoja poštanske marke u Hrvatskoj. Sastavni dio izložbe sjajna je skulptura Povećala Vitolda Košira koja se nalazi u atriju Klovićevih dvora, za koju se nadamo da će završiti na nekoj javnoj površini vezanoj uz poštu, ali i 15-minutni dokumentarni film prema scenariju Željke Čorak, članice Povjerenstva.

Suradnja s Belgijom

Ono što posebice u hrvatskoj filateliji veseli jest suradnja s drugim zemljama. U bliskoj budućnosti Hrvatska će pošta u suradnji sa belgijskom tiskati marku s motivima paške čipke, a Bukovčev Divan spojit će nas sa Češkom. Dokaz je to da su hrvatske poštanske marke na cijeni u međunarodnim filatelističkim krugovima. Idejna rješenja koja su predstavljena na izložbi djelomice pokazuju način na koji nastaje poštanska marka, sa čestim umjetnikovim upadicama i bilješkama. Sastavni je to dio izrade poštanske marke.

Izložba u Klovićevim dvorima prema filatelističkim pravilima nije trajala dugo. Informacije koje posjetitelj prima kratke su i konkretne, ali, što je još bitnije, dojmljive. Poštanske marke Hrvatske na ovoj izložbi umjetnička su djela koja doslovce stanu na dlan, minijature; minijaturne legitimacije naše zemlje koje moramo poštovati.

Marko Kružić