Vijenac 197

Likovnost

Srebrni oblaci Andyja Warhola, Umjetnički paviljon, Zagreb

Sviđa mi se ova boja

Jedan od najatraktivnijih radova na izložbi Andy Warhol: Život i djelo (1928-1987) skulpturalna je instalacija Silver Clouds ili Srebrni oblaci, posebno izvedena za zagrebačku izložbu uz pomoć sponzora tvrtke Martimex. Instalacija se sastoji od kućice koju će ispunjavati srebrni baloni od metaliziranog poliestera punjeni helijem, a njihovoj atraktivnosti pridodaje i lakoća interakcije s balonima, pa će ih posjetioci izložbe moći dodirivati i igrati se s njima

Srebrni oblaci Andyja Warhola, Umjetnički paviljon, Zagreb

Sviđa mi se ova boja

Jedan od najatraktivnijih radova na izložbi Andy Warhol: Život i djelo (1928-1987) skulpturalna je instalacija Silver Clouds ili Srebrni oblaci, posebno izvedena za zagrebačku izložbu uz pomoć sponzora tvrtke Martimex. Instalacija se sastoji od kućice koju će ispunjavati srebrni baloni od metaliziranog poliestera punjeni helijem, a njihovoj atraktivnosti pridodaje i lakoća interakcije s balonima, pa će ih posjetioci izložbe moći dodirivati i igrati se s njima

Poznato je da je Srebrne oblake Andy Warhol izložio još 1966. u čuvenoj njujorškoj Leo Castelli Gallery, kada je zidove galerije oblijepio tapetama na kojima se, u njegovoj uobičajenoj maniri, ponavlja jedan motiv, u ovom slučaju krave. I tada su lebdeće skulpture srebrnih jastuka letjele po zraku. Poslije su bile vrlo efektno iskorištene za fotografije modnih časopisa (Vogue) i reklame, a poslužile su i kao dio scenografije za avangardni balet (Rainforest 1970). Warhola je fascinirala plastičnost različitih medija. Može se reći da su njegove skulpture, kao i njegova pojava, odnosno sam izgled, izazivali dojam plastične artificijelnosti.

Silver from Factory

Andy Warhol volio je srebrnu boju. Ona se veže uz legendarnu Tvornicu (The Factory), odnoso njegov atelijer, koji je početkom šezdesetih bio smješten u 47. ulici Middtowna Manhattana. Tada su zaštitni znak ovog jedinstvenog, avangardnog prostora Warholove radionice bili zidovi i stropovi prekriveni srebrnim aluminijem i folijom prema ideji njegova suradnika, fotografa Billyja Namea.

To je odmah postalo mjesto na kojem svi žele biti, pa je poznato da je Tvornica bila žarište trajne kreativne i društvene aktivnosti njujorške umjetničke scene. Warhol je živio i radio u grupi, koja je zapravo bila mélange mladih ljudi različitih umjetničkih i društvenih profila. Stimulirali su ga različiti talenti umjetnika, režisera i glumaca, a začin atmosfere slobode kojom je odisala Tvornica bili su zvijezde i marginalci, homoseksualci i transvestiti (Tvornica je bila i poprište dramatičnih događaja kad je u ljeto 1968. Andyja Warhola teško ranila glumica Valerie Solanas). Među njegove suradnike ubrajaju se Gerard Malanga i Edie Sadgwick, članovi grupe Velvet Underground održavali su probe u Tvornici, bila je tu i neizostavna pjevačica i model Nico, Ultra Violet i Joe Dallesandro. Čak su i zvijezde njegovih filmova bili redoviti članovi Tvornice. Upravo zbog zavidne umjetničke produkcije, Warholove spremnost na upijanje ideja suradnika, te sredine otvorene prema eksperimentu svake vrste, Tvornica je bila presedan u smislu transformacije tradicionalne ideje o umjetničkom atelijeru.

Poticanje publiciteta

Djela Andyja Warhola postala su više od drugih ekvivalent pop-arta. Uz Salvadora Dalija i Josepha Beuysa jedan je od rijetkih umjetnika 20. stoljeća koji se toliko posvetio poticanju publiciteta. Iz masovne kulture izvukao je uzorak mehaničkoga ponavljanja jednog motiva na slikama tehnike svilotiska, usredotočujući se na standardne znakove kao što su Coca-Cola, Campbellova juha, zapravo kvintesencije artikala masovne, tipično američke, stvarnosti konzumiranja, da bi u sljedećoj fazi krenuo u ispitivanje američkih zvijezda, Marilyn Monroe, Elvisa Presleya ili Elisabeth Taylor.

Neki od instalacija i objekata koji pripadaju u široki spektar Warholova opusa poznati su kao Brillo Box, Del Monte Box i Heinz Tomato Ketchup Box (zagrebačka publika ima ih priliku vidjeti na izložbi).

Uz program radionica za djecu i mlade, u pripremi Nade Beroš, kustosice za pedagošku djelatnost MSU-a, održat će se i posjet instalaciji Srebrnih oblaka za slijepe i slabovidne osobe u suradnji s udrugom Novi Život, Dramski studio slijepih i slabovidnih osoba (10. listopada u 15 sati u Umjetničkom paviljonu), a u sklopu 2. internacionalnog festivala kazališta BIT (Blind in Theatre), koji se održava u Zagrebu.

Iva Brezovečki-Biđin

Vijenac 197

197 - 20. rujna 2001. | Arhiva

Klikni za povratak