Studija o djelovanju droga

Od promašenoga transseksualca do kultnog američkog pisca

»Nema bolje pripreme za svijet medija od te nego da postanete ulična prostitutka.« Neponovljive su to riječi dvadesetogodišnjeg američkog pisca J. T. Leroya, koji je u posljednjih godinu dana, zaslugom skandaloznoga romana Sarah, postao miljenikom literarnih krugova u Americi, Japanu i Europi. Njegova najnovija knjiga The Heart is Deceitful Above All Things, objavljena u nakladničkoj kući Bloomsbury ovih dana, zbirka je priča koja možda postane i većim literarnim kultom od romana Sarah. Leroy u toj zbirci opisuje svoje mučno odrastanje miješajući autobiografske elemente s onima fikcijskim. Lutajući kao tinejdžer s majkom, koja je bježeći od autoritarnih roditelja jurcala od jednoga ljubavnika do drugoga, Leroy se osjećao poprilično zapostavljenim. Žudeći za toplim ljudskim razumijevanjem i materinskom brigom, našao ih je u posve iščašenim oblicima. Naime, već kao tinejdžer stao se preodijevati u ženske krpice i prodavati kao prostitutka po barovima za kamiondžije! Da od depresije ne bi, ipak, poludio, mali je Leroy počeo životna zapažanja bilježiti u teku iz čisto terapijskih pobuda. Ni slutiti nije onda mogao da će ga vrlo brzo pod patronat uzeti američki pisac Dennis Cooper te poznati filmski radatelj Gus Van Sant, čim su bilješke dakako procurile u javnost. Ostalo je, kako se to kaže, literarna legenda. Svijet izopačenih Leroyevih susreta s muškarcima pisac predočuje jezikom »lirske i groteskne ljepote«. A ponovno zadobivenu majčinu ljubav pronalazi onako on the road, uz neizbježne jezu, nježnost i crni humor. Za buduće pisce na kraju samo mali savjet: ne uzimajte olako bombone od nepoznatih muškaraca!

Dizajn Petera Savillea još jednom pogodio u bit

»Želim stvarati djela demokratskog visokog dizajna.« Programske su to riječi slavnoga dizajnera Petera Savillea, što su se ovih dana nebrojeno mnogo puta mogle čuti u medijima. Kao povod iznenadnom interesu javnosti za njegova djela poslužilo je, između ostalog, i Savilleovo izvrsno grafičko rješenje za omot najnovijeg albuma grupe New Order. U slučaju albuma Get Ready riječ je doista o tome da je Savilleu opet uspjelo pogoditi u samu bit kulturnog Zeitgeista kao ni jednom drugom pop-dizajneru današnjice. Album njuorderovaca Saville je opremio crno bijelom fotografijom anonimne djevojke u iznošenim trapericama. Ona s uperenim objektivom videokamerice hrabro vraća pogled promatraču. Umjesto neke korisnije informacije na dio za naslov albuma Peter je postavio običnu crvenu prugu. I to bi po prilici bilo to. Kritičari su u Peterovu dizajnu odmah s ushićenjem prepoznali autentično »svjedočanstvo o životu u današnjem postdizajnerskom vremenu«. Vremenu što se osviješteno opire korporacijskom trendu pretvaranja ljudi i potrošačkih objekata u najobičnije robne marke. Savilleova crvena pruga zapravo daje znak za početak snimanja. S njom kao da hoće reći — dizajn je sada samo u vašim rukama. Je li u procesu nastanka omota Petera nadahnula i biblija antimarketinškog pokreta — knjiga No Logo autorice Naomi Klein — nije poznato. No, kućnu je radinost Saville sasvim dobro ispekao. Preostaje još da i vi uključite svoje kamerice. I pokažete svima tko je tu pravi tata-mata od zanata.

Šokantni istup Toscanija na smotri digitalne umjetnosti

Oliviero Toscani, slavni tvorac skandaloznih Benettonovih plakata šokirao je ovih dana i posjetitelje poznate smotre digitalne umjetnosti Ars Electronica, koja se već nekoliko godina za redom održava u Linzu. »Ovo bi okupljanje bilo od mnogo veće koristi kad bi netko isključio struju,« izjavio je uvijek provokativni Toscani na zaprepaštenje i nevjericu okupljenih. I potom nemilosrdno sprašio: »Uzbuđenje oko novih tehnologija opravdava svu našu pasivnost. I previše smo opsjednuti komunikacijskom tehnologijom od koje budalasto očekujemo da spasi ovaj planet. No, sve što ta tehnologija čini jest da nas drži zabavljenima kako ne bismo stigli razmišljati ni o čemu važnome.« Da su posjetitelji Ars Electronice itekako očekivali zabavu ove godine, svjedoči i to što se smotra bavila videoigrama kao novom formom digitalne umjetnosti. »Nemojte misliti da će vam dok sjedite uz ekran kompjutora nadoći dobra ideja. Radije pomislite da bi vam je on mogao uskratiti«, istaknuo je u pledoajeu slavni provokator. Toscanijevu subverzivnu zamisao o isključenju struje organizator Ars Electronike Gerfried Stocker odmah je spretno nadopunio rekavši kako bi bilo dobro da se sljedeće godine organizira unplugged-verzija istoga događanja. »Bilo bi to super kad bi strujnim krugovima zabranili pristup na elektronsku smotru«, našalio se dovitljivi Stocker i na vlastiti račun.

Studija o djelovanju droga

Zbog čega je okorjelim pušačima prva jutarnja cigareta najveći užitak? Imaju li veze Teletubbiesi s androginizirajućim efektima ecstasyja? Pomaže li produženi makjato u pripremi ispita iz matematike? Na takva i slična pitanja odgovore daje izvrsna knjiga dablinskog profesora farmakologije Ciarana Regana. Intoxicating Minds naslov je njegove studije o učincima opijata na ljudski mozak, koju je izbacila na tržište izdavačka kuća Columbia University Press. Progovarajući o tome kako su znanstvenici do sada uporno zaobilazili ispitivanje o radu droga, Regan se pionirski usredotočio baš na istraživanje djelatnih mehanizama narkotika. Ali u tom naporu nije odlučio zapostaviti ni izlučivanje onih odnosa što ga spram pojedinih droga uspostavljaju određene kulture te je istaknuo i povijesno-kulturni značaj stimulansa u razvoju civilizacije općenito. Autor u svojim smjelim tvrdnjama ide poprilično daleko pa kaže: »Ne možemo zanijekati povijesnu važnost koju su odigrali stimulansi poput kave, čaja, čokolade i nikotina na razvoj europske civilizacije i trgovine... Iz svoje alkoholne sumaglice Europljani su se u 17. stoljeću mogli trgnuti i zakoračiti u razdoblje prosvjetiteljstva. Spomenuti su stimulansi postigli na kemijskom planu ono što su racionalizam i protestantizam željeli ostvariti na duhovnom i ideološkom.« No, utjecaj droga na ljudsku zajednicu nije se zaustavio samo na tome. Regan napominje da je proždiranje određenih biomaterijala u našoj evoluciji odredilo i samu konfiguraciju našega genetskog naslijeđa. »U mnogom pogledu«, dodaje autor nadasve provokativno, »evolucija ljudskog genoma bila je uvjetovana drogama.« Eto ti ga sad, da smo Reganove spoznaje mogli imati na uvid ranije, prestali bismo se čuditi nad svim onim kontroverzama oko kloniranja primata i drugih majmunolikih organizama.

Predrag Madžarević