Objaviti integralne dokumente

Objaviti integralne dokumente

U »Vijencu« br. 196 od 6. rujna 2001, na str. 14, objavljen je tekst g. Vice Vukova Samozvano mesijanstvo..., u kojem stoji i ovo:

»I tako, 30. srpnja 1971, odlukom policije povlači se iz prodaje »Hrvatski tjednik« te se dopušta njegovo objavljivanje bez teksta koji je bio tiskan na prvoj stranici s uznemirujućim naslovom Dramatični trenutak Hrvatske.«

To je točno utoliko što je policija uistinu povukla »HT« br. 16 iz prodaje (uzela ga s kioska), ali je tome prethodila sudska odluka o pljenidbi. Bio sam u domu ondašnjeg okružnog javnog tužitelja g. Slobodana Budaka kada je preda mnom vodio razgovor s ondašnjim predsjednikom hrvatske vlade (IV) g. mr. Dragutinom Haramijom, koji je tražio od g. Budaka da kao zakoniti ovlaštenik zabrani onaj broj »Hrvatskog tjednika« o kojem piše g. Vice Vukov. G. Slobodan Budak odbio je zabraniti »HT« i još to komentirao sa mnom nakon razgovora s predsjednikom Haramijom. Odluku o zabrani onda je donio zamjenik g. Budaka, zamjenik okružnog javnog tužitelja g. Marko Marić, nakon čega je uslijedio sudski postupak s konačnim nalogom policiji da »pokupi« neprodane primjerke »HT« br. 16 koji su još bili u javnoj prodaji. Sve je to vidljivo u »Hrvatskom tjedniku« br. 19 u kojem su objavljeni svi dokumenti o slučaju, pa tako i da je odluku OJT-a donio zamjenik g. Marko Marić.

Inače, stvarnu ulogu i suradnju g. Slobodana Budaka s »Hrvatskim tjednikom« uz odobrenje glavnih urednika, najprije g. Igora Zidića a onda i g. Vlade Gotovca opisao sam u svojem Hrvatskom političkom leksikonu pod natuknicom Cenzor Hrvatskog tjednika (HPL str. 68). Bio je to svakako kuriozum a ono vrijeme ne samo u Hrvatskoj nego, vjerujem, u čitavom komunističkom svijetu. Gospodin Budak tada je stvarno bio i »urednik« »Hrvatskog tjednika«, budući da je o njegovoj sugestiji ovisilo da li ćemo neki tekst objaviti ili ne. Ističem da nas je g. Budak poticao na objavljivanje nekih tekstova za koje smo mi dvojili objaviti ih ili ne zbog političke delikatnosti teme ili njezine obrade.

G. Vice Vukov ima pravo da je kolovoz 1971. »označio određenu prekretnicu«. Bilo je još događaja među kojima je osobito onaj u Karinu s prvim hrvatskim mučenikom iz 1971. Brankom Pericom, koji je u »Hrvatakom tjedniku« isto kao i slučaj g. Vice Vukova u Postirama, opisao upravo hrvatski vitez Bruno Bušić (»Pridraga traži zaštitu. Nakon 5 st. izostalo blagdansko slavlje u Karinu«. »HT« br. 20 od 3. IX. 1971, a odnosi se na početak slavlja 2. kolovoza Gospe od Anđela). I stvarna, baš policijska zabrana (Sekretarijata javne sigurnosti): »Zabranjuje se održavanje javnog skupa u povodu otkrivanja spomen ploče Stjepanu Radiću u Hercegovačkoj ulici br. 131 najavljenog za dan 8. kolovoza 1971. godine« dogodila se u Zagrebu u kolovozu 1971. g. Radilo se o obljetnici smrti vođe i učitelja hrvatskog naroda Stjepana Radića, smrtno ranjenog hrvatskog narodnog zastupnika u atentatu u beogradskoj skupštini 20. lipnja 1928. Stjepan Radić je umro nakon strašnih patnji od rana 8. VIII. 1971. (Faksimil rješenja objavio sam u Hrvatskom političkom leksikonu pod odrednicom Radić Stjepan na str. 787).

O zabrani »Hrvatskog tjednika« u pitanju, dr. Savka Dabčević Kučar, predsjednica SKH, govorila je sasvim otvoreno u Karađorđevu 1. i 2. prosinca 1971. (poslije pauze): »Imali smo niz zabrana. Mi, doduše, nismo ukinuli opozicionu štampu, niti smo se još dogovorili kakav će biti naš stav prema opozicionoj štampi. Ali smo zabranili, od onog Tomičićevog letka do onog uvodnika »Hrvatskog tjednika«...«

Zaključno želim predložiti Matici hrvatskoj i »Vijencu« da objave integralno sve dokumente u svezi sa Samozvanim mesijanstvom g. Vice Vukova, budući da zbog skromnosti g. Vukova o tom događaju, koji je svakako povijesni, ne znamo gotovo ništa, čak ni mi koji smo s njim osobno surađivali i živjeli ono vrijeme.

Hrvoje Šošić