Nietzsche i Wilde

Časopis »Dubrovnik«, br. 1/2001, Matica hrvatska Dubrovnik

Uvodnu tematsku cjelinu, koju je uredio Mario Kopić, uredništvo časopisa posvećuje Friedrichu Nietzscheu, kako ističe Kopić — najvažnijem i najradikalnijem europskom misliocu nakon Kanta. Uz stotu obljetnicu njegove smrti, s malim zakašnjenjem, uz vlastiti ogled Umijeće nepovjerenja, Kopić za ovu prigodu prevodi nekoliko Nietzscheovih tekstova: Život, Izreke i međuizreke, zatim oglede posvećene filozofskoj misli Nietzscheovoj autora Gillesa Deleuzea (Nietzsche i filozofija), Giannija Vattima (Apologija nihilizma) i Jacquesa Derridea (Ostruga. Nietzcheovi stilovi).

Drugi tematski blok časopisa, koji je uredio Luko Paljetak, posvećen je Oscaru Wildeu (1854-1900). Posebnost stranica posvećenih Wildeu jest objavljeni prijevod njegove Fijorentinske tragedije Iva Vojnovića uz prateći Paljetkov detaljni ispis inspirativnih ishodišta Wildeove drame i prevodilačkih povoda Iva Vojnovića. Iva Vojnovića Wildeova Firentinska tragedija privukla je, navodi Paljetak, odmah nakon što je prikazana u Berlinu 12. siječnja 1906. godine pa ju je te godine, preveo s njemačkog jezika i odlučio uvrstiti na repertoar Hrvatskog zemaljskog kazališta u Zagrebu. U sklopu istog tematskog odabira Anamarija Paljetak piše o Tragovima Oscara Wildea u djelu Srečka Kosovela.

Časopis donosi i poeziju Giovannija Occhipintija u prijevodu Tonka Maroevića, pjesme Juana Octavija Prenza u prijevodu Luka Paljetka i ciklus pjesama Muka je to Sanjina Sorela. U rubrici Baština Lada Muraj piše o Moliereu preobučenom na dubrovačku,»Franko Oreb o O. fra. Josipu Mariji Oreb (1867-1897), a Eta Rehak o Dubrovačkom krajoliku u pjesništvu Antuna P. Kazalija.

Davor Mojaš

Lirska intonacija

Duško Lončar, Poezija i proza Ive Kozarčanina, MH Novska, 2001.

U povodu devedesete obljetnice rođenja i šezdesete obljetnice smrti Ive Kozarčanina Matica hrvatska u Novskoj je, u biblioteci Zavičajni pisci, tiskala monografiju stalnog suradnika Duška Lončara, Poezija i proza Ive Kozarčanina.

U prvom poglavlju, Književnik i vrijeme, autor opisuje Kozarčaninovu lirsku narav koja se nije svrstavala pod zastave političkih partija, čovjeka koji je »uvijek sam i svoj« koračao srcem punim ljubavi za svijet poniženih, gladnih i uvrijeđenih, što ga je definiralo ne samo ljudski nego i književno. Drugo poglavlje, Kritika o poeziji i prozi Ive Kozarčanina, donosi detaljan pregled svega važnijega napisanog o Kozarčaninovu stvaralaštvu. Nakon toga Lončar prelazi na analizu književnikova poetskog i proznog opusa. Prikaz Kozarčaninova lirskog stvaralaštva pretežno je motivski. Autor naglašava motive samoće i pesimističkih uvjerenja, videći u tome sukob suptilne pjesnikove ličnosti s grubom životnom zbiljom i sredinom u kojoj se kretao u posljednjem desetljeću pred nadolazećom sablasti rata.

Najbolji dio monografije poglavlje je u kome je autor obradio prozni opus Ive Kozarčanina, gdje je uspio pokazati da je proza najvredniji i umjetnički najsnažniji dio njegova stvaralaštva. Analizirajući tematski i izražajno pripovijetke i romane, Lončar je, pokazavši se kao odličan poznavalac tematike, došao do zaključka kako je fabula događaja u piščevu proznom djelu gurnuta u drugi plan, čime je naglašena lirska intonacija i otvoren prostor za esejistički prodor u roman, pronalazeći baš u toj prožetosti epskog, lirskog i esejističkog Kozarčaninovu originalnost.

Roland Šuman

Kritičarski susreti

Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, Matica hrvatska Đakovo, Đakovo, 2001.

Održavanje Trećih đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara u organizaciji Matice hrvatske u Đakovu bio je povod za izdavanje trećeg zbornika susreta.

Zbornik je koncepcijski zamišljen kao i prethodna dva, te se sadržajno može podijeliti u tri djela.

U prvom se govori o raspravi održanoj na okruglom stolu o temi Književna kritika i društvena zbilja, čiji su sudionici bili Velimir Visković, Dubravka Brunčić, Mirko Ćurić, Branimir Donat, Igor Gajin, Tonko Maroević, Stanislav Marijanović, Hrvoje Miletić, Helena Peričić, Kristina Peternai, Goran Rem, Helena Sablić-Tomić, a njihovi zaključci stavljeni su pod zajednički naslov Književni kritičari ne smiju dopustiti da ih ponese demon politizacije.

U drugom dijelu, pod naslovom Prinosi književnih kritičara, prikazane su neke od kritika sudionika ovih Susreta.

Na kraju, u trećem dijelu pod naslovom Prilozi i novinski članci o Đakovačkim susretima predstavljeni su dobitnici, a dano je i obrazloženje, Nagrade i Povelje uspješnosti Julije Benešić. Tako je ovogodišnji dobitnik Nagrade Julije BenešićBranimir Donat, i to za književnokritičke knjige Politika hrvatske književnosti i književnost hrvatske politike i Društvo žrtvovanih hrvatskih pjesnika, dok je Povelja uspješnosti pripala Igoru Gajinu kao priznanje za dosadašnji književnokritički prinos, te uspješno praćenje književne produkcije, ali i kao poticaj za budući ustrajan i upješan rad na tom polju. U tom dijelu mogu se naći i novinski isječci članaka objavljenih u povodu održavanja prethodnih i ovogodišnjih Susreta.

I na samom kraju, u spomen na Mirka Kladarića, preminulog potpredsjednika Matice hrvatske u Đakovu i dobitnika ovogodišnje nagrade Grada Đakova za životno djelo, novinara i kulturnog djelatnika, objavljena je njegova nedovršena knjiga.

Antonija Vranić