Malo više samokritike

»Godine nove«, kulturni magazin, gl. ur. Predrag Madžarević, br. 10-11, Zagreb, 2001.

Novi se dvobroj izgledom i koncepcijom nastavlja na prethodni. Nakon uvodnika u kojem se već standardno nudi izbor zanimljivosti, izabranih preludiranjem Ane Sorić po raznim web-stranicama, rubrika Od štanda do štanda donosi glavni tematski blok, za koji je kao okosnica izabran pojam tržnice. Konotacije koje se javljaju uz prostore trgovanja razmatrat će se u nekoliko tekstova u rasponu od proznih asocijacija do eseja. Proza Miljenka Jergovića, Vedrane Rudan, Sande Dukić i Ede Popovića potaknuta je osobnim doživljajem nekih od zagrebačkih tržnica, Emir Imamović prikazuje sarajevsku Baščaršiju nekad i danas čitajući je u ključu »mjesta oko kojeg se pletu najnevjerojatnije priče«, a pojmove trgovine i tržnica u širi će sociološki kontekst u svojim tekstovima smještati Nicholas Blincoe, govoreći o odnosu priče, odnosno trača i trgovine koji supostoje još od atenskog trga, preko Alma Ate, do današnjih web-stranica, dok se Pjer Križanić i Sandra Dukić bave fenomenom shopping-centara.

Rašeta — ras, dva, tri...

Rubrika Krivični dossier: Sliško/Balkan, na početku donosi osobni (subjektivni) osvrt Borisa Rašete na lik i djelo Vjeke Sliška, koji će vjerojatno u nekih čitatelja pobuditi pitanje/sumnju u opravdanost otvaranja medijskog prostora rezervirana za kulturu takvim temama/osobama. Ostatak tekstova bavi se već pomalo prežvakanim balkanskim temama i dilemama, od putopisnog pogleda s Kalemegdana Teofila Pančića do propitivanja značenja i projekcija balkanskog prostora u tekstovima Srećka Puliga.

Kabinet dr. Ferića

Književne teme i one s područja likovnih umjetnosti zastupljene su u nekoliko priloga: uz intervju sa slovenskim piscem Dušanom Čaterom, iza kojeg slijedi i njegova pripovijest Pozdrav damama u zrelim godinama, tu je i pjesnički kutak u kojem je poetsko ludilo, nadahnuto onim ozbiljnijim — kravljim, rezultiralo angažiranom poezijom Miljenka Jergovića i nekolicine nizozemskih pjesnika, dok se dr Ferić u svom kabinetu i dalje bavi davanjem književno-medicinskih savjeta. Zanimljiv je književno-likovni prilog gošće urednice Ivane Keser kojim se prezentira njezin umjetnički rad, zasnovan na propitivanju granica između dosade/zabave te javnog i privatnog odnosno globalnog/lokalnog. U taj se tematski krug ubraja i proza Andreja Puplina, poezija Damira Radića, kao i intervju sa ilustratorom i »tvorcem hrvatskih Simpsona« Svjetlanom Junakovićem.

Od ostalih priloga i tekstova, raštrkanih po raznim rubrikama, kao zanimljiviji može se istaknuti esej preuzet iz slovenske Mladine u kojem Mišo Alkalaj na temelju Pascalove teorije propituje kakvi su današnji uvjeti za »okladu na postojanje Boga«. U dva teksta — osvrta na neke segmente hrvatskog društva — pod naslovom Cirkus je u gradu naći će se El Bahatteejeva demistifkacija onoga što neki nazivaju hrvatskim glamurom, dok će Robertino Bartolec na temelju dobro poznate paralele između politike i prostitucije, uspoređujući Bunuelovu Ljepoticu noći sa stanjem u Hrvatskom saboru ili sabordelu, u svom tekstu upozoravati na nužnost »demistifikacije hipokrizije« u hrvatskoj politici.

Mataković! Yes!

Uz putopis Andreja Blatnika kojim nas autor vodi u Brazil, filmsku i glazbenu rubriku, strip Dubravka Matakovića i još poneki prilog završava prolistavanje novog dvobroja. Dopadljiv dizajn, preglednost i raznolikost tema prednost su ovog magazina za kulturu, no posljednje stvara i stanovitu neusmjerenost određenoj populaciji čitatelja, što može biti prednost, ali i slabost. Učestalije izlaženje te ponekad malo kritičniji odnos uredništva prema kvaliteti ponekih tekstova pomogli bi ustanovljavanju i učvršćivanju pozicije ovakva tipa časopisa.

Ljubica Anđelković