Privlačna zamisao

Privlačna zamisao

Pula se čini idealnom za baletni festival jer je okrenuta glazbenoscenskim priredbama koje u Areni zbog neodgovarajuće akustike zahtijevaju ozvučenje, što se u baletu može relativno bezbolno provesti, a ima i pozornicu Istarskog narodnog kazališta, koja se nikako ne smije zaboraviti ni mimoići

Pulski Histria festival već je na početku prošloga ljeta izrazio želju da preraste u srednjoeuropski baletni festival. Zamisao se čini vrlo privlačnom jer takva festivala među brojnim hrvatskim ljetnim festivalima nema, a i u inozemnim je okvirima rijetkost. Pula se čini idealnom za baletni festival jer je okrenuta glazbenoscenskim priredbama koje u Areni zbog neodgovarajuće akustike zahtijevaju ozvučenje, što se u baletu može relativno bezbolno provesti, a ima i pozornicu Istarskog narodnog kazališta koju se nikako ne smije zaboraviti ni mimoići, bez obzira na moguću konkurenciju pulskih kulturnih manifestacija i njihovih organizatora.

Najava Spartaka

Histria festival već za sljedeće ljeto planira i pomalo najavljuje Spartaka u integralnom obliku, u suradnji francuskih, ruskih i mađarskih umjetnika, te Baleta HNK u Zagrebu kao glavnog nositelja. Sa svojim partnerima i suradnicima, u prvome redu s Baletom HNK u Zagrebu i Baletom HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, ima potpisane petogodišnje ugovore, tako da će se predložak programa za 2002. i 2003. godinu znati već ovoga rujna, što je još gotovo nepoznata praksa u planiranju našega kulturnog života.

No, zamisli i planovi su jedno, a realizacija nešto sasvim drugo. Baletnoga festivala ne može biti s postojećom neodgovarajućom pozornicom u Areni, koja je hendikep i za opere i ostale scenske priredbe. Histria festival dislocirao je dio ovogodišnjega programa na Brijune i u Medulin. Na Brijunima je, u nakani kulturnog oživljavanja otočja, na arheološkom lokalitetu Castruma trebao biti praizveden balet Johannes Faust Passion Milka Šparembleka i održane ostale priredbe, ali je zamisao zapela na struji koju je teško onamo dopremiti. Potrebno je, dakle, prvo osigurati osnovne preduvjete koji, ne zaboravimo, postoje u Istarskom narodnom kazalištu i tada razvijati baletni festival. Može li on, osim toga, biti zaokružena, prepoznatljiva cjelina kao tek mali postotak programa Histria festivala što obuhvaća operne izvedbe, te mnoštvo simfonijskih i komornih koncerata?

Šparemblekova praizvedba

Ovogodišnji baletni program sadržavao je, nakon otkazivanja nastupa Riječkog baleta sa Silfidom zbog ozljede solistice, samo dvije predstave u izvođenju Zagrebačkog baleta: popularno Labuđe jezero koje je privuklo oko četiri tisuće posjetitelja u Arenu i praizvedbu spomenutoga Šparamblekova baleta, tijekom koje je Arena začudo djelovala neugodno prazno s nekoliko stotina gledatelja. Pulska festivalska praizvedba djela koje će premijeru imati na jesen u HNK u Zagrebu izvanredan je događaj za Histria festival, kakva bi trebalo što više da se postigne festivalska atmosfera.

Milka Šparembleka zaokupili su mit o Faustu i pitanja o njegovu značenju. Za taj balet načinio je scenarij, koreografiju i režiju te osmislio glazbu. Počeo je i završio s Johannom Sebastianom Bachom, prikupio mnoštvo glazbe nepoznatih skladatelja srednjega vijeka i pojedine dijelove spretno povezao glazbom Nevena Frangeša. Balet je podijelio u dva dijela i dvanaest scena. U dramaturškom smislu zadržao se na prepričavanju osnovne fabule, a koreografski nije iskoristio bogatu riznicu pokreta. Srednjovjekovnu glazbu često snažna ritma nije pratio jednak ritam plesa, a solisti su vječno ponavljali pojedine elemente. U baletu ima i zanimljivijih prizora, kao što je onaj u taverni i pojedini pas de deuxi. Pitanje je koliko ljudi u publici razumije tekstove na hebrejskom jeziku što povremeno prate radnju.

Ansambl je uložio veliki trud u predstavu, koju uz Milka Šparembleka ostvaruju scenograf Nenad Fabijanić, kostimografkinje Ika Škomrlj i Dženisa Pecotić, oblikovatelj svjetla Miljenko Bengez te asistentica koreografa i baletni majstor Spomenka Šparemblek. Solisti su interpretativno, i koreografski koliko su mogli, ostvarili dojmljive likove — Staša Zurovac kao Faust, Milka Hribar kao Margareta, Ilir Kerni kao Mefisto i Almira Osmanović kao ženski mefistofelovski pol Lilith.

Davor Schopf