Otočić civilizacije i kulture

Otočić civilizacije i kulture

Hrvatske su marke dobile svjetska priznanja i osigurale Hrvatskoj visok ugled na tom specifičnom polju. Upravo na desetu godišnjicu izdavanja Hrvatska pošta, za marku posvećenu stotoj obljetnici Društva hrvatskih književnika, koju je oblikovao mladi dizajner Orsat Franković, dobila je nagradu Asiago i zlatnu medalju predsjednika Talijanske Republike. Ta se nagrada smatra filatelističkim Oscarom ili, bolje rečeno, malim Nobelom

Ako neki, ma kako malen otok poželi biti država, izdat će marku.

Marka mu udara pečat državnosti kao što mu more ocrtava granicu. Gusta i zatvorena forma čini otok neizmjernim. Tako je i marka otočić u moru povijesti i zemljopisa prema kojima se mora odrediti. Posebno onda kad povijest počinje iznova, a zemljopis joj se prilagođuje. 25. lipnja 1991. Sabor je proglasio nezavisnost Republike Hrvatske. Još prije međunarodnog priznanja, 9. rujna 1991, izdana je prva redovita marka s nazivom nove države. Odonda je proteklo deset godina i danas Hrvatska pošta slavi taj jubilej. Marka je popratila rađanje Republike Hrvatske, iskazala njezine temeljne vrijednosti, bitne datume, događaje i insignije. Trobojnica i šahovnica napokon su legalno ušle u ikonografsku bazu dizajna maraka. Ali taj zlatni sloj trijumfa nije prekrio zločin agresije na Hrvatsku i muku ratnih godina. I kad proteče vrijeme, koje ponekad liječi rane, ostat će na malim nazupčanim pravokutnicima krik vukovarskog djeteta, uspomena na Zbor narodne garde, ili ponos obrane Šibenika: »Obadva! Obadva!«

Osim što je atribut državnosti, marka je izvor obavijesti o sadašnjosti i prošlosti, povijesti i zemljopisu, umjetnosti i znanosti, kulturi i sportu, fauni i flori...

Marka nije pasivna pratilica stoljetnog kalendara. Ona iznova vrednuje sva navedena područja, bacajući novo svjetlo na još nedavno potisnute ili proskribirane sadržaje.

Marka također proizvodi suvremenu povijest.

Ona je element zajedništva Hrvatske sa svijetom, kako u izdanjima na zajedničke teme, tako i u suizdanjima s pojedinim državama (Austrija, Vatikan, Slovačka, Belgija...).

Rad mnogih specijalista

Malena marka intimno sudjeluje u našem svakodnevnom životu i njegovim obredima. Ona sama postaje čestitka i lijepa misao onome kome se šalje pismo. Marka je s nama proslavljala mnoge blagdane, među njima i deset Božića.

Da se proizvede marka, potreban je rad mnogih specijalista. To su u prvom redu sami stručnjaci iz Hrvatske pošte. Zatim su tu stručnjaci iz dviju tiskara koje su ovih deset godina tiskale marke najsuvremenijim tehnologijama: »Zrinski« iz Čakovca, i Hrvatski tiskarski zavod iz Zagreba. Tu su i članovi komisije za izbor likovnih motiva, koji se brinu za umjetničku i kulturološku razinu hrvatske filatelističke proizvodnje.

I tu je, napokon, četrdesetak stvaralaca, istaknutih slikara i dizajnera koji su deset godina, oblikujući hrvatske marke, utjecali na predodžbu svijeta o Hrvatskoj i njezinu identitetu: Zlatko Jakuš, Boris Bućan, Boris Ljubičić, Miroslav Šutej, Zdravko Tišljar, Mladen Veža, Zlatko Keser, Lovro Artuković, Nevenka Arbanas, Hrvoje Šercar, Zvonimir Lončarić, Ivan Lovrenčić, Ivica Šiško, Frane Paro, Rudolf Labaš, Eugen Kokot, Zlatko Kauzlarić Atač, Ivica Antolčić, Zlatko Čular, Ratko Janjić, Josip Boteri Dini, Darko Jakić, Nada i Vilko Žiljak, Toni Nikolić, Želimir Borić, Dragutin Cifrek, Petar Jakelić, Josip Biffel, Vojo Radoičić, Danijel Popović, Nenad Dogan, te Maja Franić. Vrlo rano počinju surađivati mladi dizajneri Ivica Belinić, Nikola Šiško, tada još studenti Orsat Franković i Sanja Kirinić, kao i studenti Akademije likovnih umjetnosti Dragan Žilić i Sanja Rešček. Svoja djela ustupili su nam da ih reproduciramo na markama suvremeni likovni umjetnici i fotografi: Marija Ujević, Ivan Lacković Croata, Dalibor Martinis, Milivoj Bijelić, Ivo Deković, Željko Kipke, Martina Kramer, Mirko Zrinščak, Goran Petercol kao i Ivo Pervan, Damir Fabijanić i dr.

Mali Nobel Hrvatskoj

Hrvatske marke hvaljene su i zapažene zbog modernosti, mladosti i inovativnih rješenja, na čemu se posebno nastojalo.

Hrvatske su marke dobile svjetska priznanja i osigurale Hrvatskoj visok ugled na ovom specifičnom polju. Upravo na desetu godišnjicu izdavanja, Hrvatska pošta, za marku posvećenu stotoj obljetnici Društva hrvatskih književnika, koju je oblikovao mladi dizajner Orsat Franković, dobila je nagradu Asiago i zlatnu medalju predsjednika Talijanske Republike. Ta se nagrada smatra filatelističkim Oscarom ili, bolje rečeno, malim Nobelom, a Hrvatskoj su je dodijelili najugledniji svjetski umjetnici, kao što je filmski režiser Ermanno Olmi ili pisac Mario Rigoni Stern...

Otvorena vrlo različitim estetikama i likovnim vrijednostima, Hrvatska pošta na svjetsku je scenu unijela marku koja se vizualno neprekidno obnavlja i unosi iznenađenja. Tu je tradicionalna ljepota realističkih prizora, duhovite dizajnerske abrevijature, filigranski grafički ispisi, smiona kadriranja krupnih motiva, slikarska oblikovanja ploha, vješto korištenje verbalnih znakova, vizualne evokacije baštine i futuristički minimalizam. Udovoljavajući rutini redovnih izdanja, Hrvatska je pošta markom ipak legitimirala državu, kao možda niti jedna druga institucija, u prvom redu modernošću, raznolikošću, i autorskom izvornošću. Tako je Hrvatska pošta, proizvodeći nove marke, počela proizvoditi i novu filatelističku publiku. A i više od toga: postala je zapažen i poticajan faktor likovne kulture u Hrvatskoj.

Marka, taj mali otočić civilizacije i kulture, čuva svoju autonomiju u povoljnim i nepovoljnim okolnostima, u miru i u nemiru, nadmećući se s oskudicom i odgajajuću publiku za novo razumijevanje. Takav otočić mali je svjetionik čija zraka dopire daleko.

Željka Čorak