Otići i vratiti se

Otići i vratiti se

Središnja i istočna Europa objedinjena umjetnošću

Kada je prije deset godina u Cividaleu, gradiću dvadesetak kilometara udaljenu od Udina, pokrenut dramski, muzički, lutkarski i plesni festival — Mittelfest — poduprle su ga Italija, Austrija, Jugoslavija, Čehoslovačka i Mađarska, tada Pentagonale, a danas zemlje Centralne europske inicijative. Započelo je u velikom stilu — prvom su sazivu prisustvovala tri predsjednika država, ministri, istaknuti predstavnici lokalne uprave, ali važnije od političke potpore bilo je prvo uspostavljanje buduće trajne kulturne suradnje među državama srednje Europe.

Istodobno je iza obližnjih granica započeo proces transformacije Europe — neke od država koje su kulturom i dostignućima bile ne samo idejno dio Mitteleurope postale su poprište krvavih događanja, druge su pak doživjele političke promjene — u svakom slučaju, ništa više nije bilo isto... Umjesto pet zemalja s početka devedesetih, srednjoeuropsku inicijativu činilo je sedamnaest nacija, a promjene su znatno utjecale i na program i određenje Mittelfesta.

Put soli

Ovogodišnji, jubilarni festival krajnja je točka trijenalnog programa započeta 1999. godine pod naslovom Cesta žada, nastavljena 2000. kao Put svile, da bi ove godine, pod naslovom Put soli, Mittelfest objedinio umjetničko sudjelovanje gradova i država koji su se stoljećima nalazili na vodenim i kopnenim putovima proizvodnje i tržišta soli... Konvoji bijelog zlata putovali su svim europskim rijekama, morima i obalama, karavanskim putovima od Istre i Dalmacije do Passaua, Bohemije i samog vrha Europe. Zato je put soli simbolično obilježje i ruta jubilarnoga Mittelfesta, koji ove godine na svojim pozornicama ujedinjuje središnju i istočnu Europu.

Prvi Mittelfest započeo je naručenim tekstovima pet dramskih pisaca — mađarskog autora Petera Esterhazyja, Talijanke Natalije Ginzburg, jugoslavenskog pisca Milorada Pavića, češkog Karela Steigerwalda i Austrijanca Petera Turrinija. Također je priređeno pet istovremenih predstava Medeje Arpada Goncza, na pet pozornica, u izvedbi pet umjetnica iz pet država.

Uz deseti saziv festivala Giorgio Pressburger, jedan od osnivača i (uz operativnu direktoricu Mimmu Gallina) direktor dramskog dijela Mittelfesta, realizirao je do kraja svoju ideju: naručio je kratke tekstove istaknutih dramskih pisaca iz sedamnaest država koje pripadaju srednjoeuropskoj inicijativi te njihovom izvedbom spektakularno otvorio festival. Među piscima mikrodrama na Mittelfest je, kao predstavnik Hrvatske, pozvan Slobodan Šnajder, koji je za tu priliku napisao mikrodramu u trajanju od četiri minute pod naslovom Meluzina i dr. Korijen.

Mikrodrame su izazvale veliko zanimanje publike, koja je posebno otvorena eksperimentima. Treba reći da ambijenti u starom dijelu Cividalea, kao i bliskoj okolici, gdje se igraju predstave na otvorenom, ne mogu primiti velik broj gledatelja. Stoga je publika mikrodrama podijeljena u tri grupe (na ulazu su gledatelji dobili programe — plave, zelene i žute), tako da je svaka mikrodrama igrana po tri puta, kada bi publika s programom određene boje pristigla do pozornice. Na kraju, oko dva sata poslije ponoći, tri su se grupe ponovno sastale na glavnom trgu Cividalea, odakle se krenulo u obilazak mikrodrama.

Projekt Mladinsko

Mittelfest surađuje s brojnim svjetskim festivalima i umjetnicima, pa je tako i ove godine priređeno nekoliko koprodukcija, ali i cjelovito predstavljanje jednog teatra. Izabrano je Mladinsko gledališče iz Ljubljane, zbog suvremenog pristupa teatru i istodobno opredjeljenja za različite kazališne poetike. U Mladinskom, naime, radi nekoliko generacija redatelja koji još pripadaju novom autorskom valu slovenskog kazališta, premda su im polazišta i interesi posve različiti. Izbor naslova prepušten je samom kazalištu, koje se na Mittelfestu predstavilo Misijom Eduarda Milera, Interpretacijom snova Matjaža Bergera i Snom ljetne noći Vite Taufera.

Među koprodukcijskim projektima važno mjesto zauzimaju Pisma s fronte, koja na Mittelfest dolaze suradnjom ljubljanskog Ex Ponto, Talijanske drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca i mađarskog Szigligeti Szinhaz iz Szolnoka u režiji Marjana Bevka. Kobarid, kao pozornica Mittelfesta, samo je jedna od točaka te koprodukcijske predstave, što je započela s izvedbom u Bovcu, a nastavlja se na poprištima Prvog svjetskog rata u Sloveniji.

Dnevni razgovori i ulične svirke

U dramskom dijelu Mittelfesta predstavila su se kazališta iz Moldavije, Bugarske, Poljske, Hrvatske — ZKM s Bratom magarcem, Bjelorusije i Mađarske, a svakog su dana, u jutarnjim satima (pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Italije) održavani okrugli stolovi. Teme su, dakako, uključivale sudjelovanje umjetnika na ovogodišnjem festivalu, pa se tako razgovaralo o deset godina dramskog programa u Cividaleu (uz predstavljanje knjige Roberta Canzianija Scene iz druge Europe), o radu Mladinskog gledališča (uz sudjelovanje tri redatelja čije su predstave bile na programu), o novom srednjoeuropskom kazalištu, o poeziji u Europi i na Mittelfestu, o kazališnoj tradiciji s usporedbama srednje i istočne Europe, o različitim kazališnim poetikama.

Paralelno s dramskim tekao je lutkarski, glazbeni i festival poezije, prostori trgova, ulica i sakralnih objekata u Cividaleu služili su deset dana umjetnosti, a i najkasnije predstave — ulični koncerti i nastupi etno i jazz glazbenika na trgovima — bile su posjećene te burno pozdravljene od publike.

Svjetlana Hribar