Nastavak priče...

»Quorum«, časopis za književnost, ur. Miroslav Mićanović, Roman Simić, god. XVII, br. 2, Zagreb, 2001.

Novi broj »Quoruma« već uobičajeno otvara portret književnika mlađe generacije. Izbor je ovaj put pao na pjesnikinju Luciju Stamać (što prvi prilog čini i jednim od zanimljivijih dijelova ovog broja), čija poezija izravnošću, energijom i stajalištima čini osebujnu pojavu na mlađoj pjesničkoj sceni. Uz pjesme, objedinjene pod naslovom Svjetlonosac, te pripovijest Bulirexia, tu su i popratni tekstovi — u prvom će autorica govoriti o vlastitom pisanju, ponajprije o uzorima u Silviji Plath i Byronu; slijedi tekst u kojem Jurij Hudolin poeziju Lucije Stamać opisuje kao »pokušaj nove pjesničke aristokracije«, koja, ne libeći se iznijeti patnju i postaviti sebe i svoju poeziju na pijedestal, ujedno uspijeva svojom kvalitetom i drskošću izbjeći jadikovanje i podsmijeh čitatelja, dok će Tvrtko Vuković razmatrati pojavu autobiografskoga diskursa unutar njezine poezije, koji se oblikuje autoanalizom i samoispisivanjem, ali i u obliku radikalnog narcisizma.

Pod radnim naslovom Kuba je tvoja druga zemlja rubrika Književne prakse donosi radove Ivana Hercega i Miljenka Jergovića, dok će u rubrici Goranovo proljeće 2000 biti predstavljeni pjesnici Zvonko Maković (predgovor Zvonimir Mrkonjić) i Ivana Žužul (predgovor Miroslav Mićanović). Kako i u ovom broju nad teorijom preteže stvaralaštvo, slijede poetski radovi Marije Živković, Vande Mikšić, Natalije Kruljac Mitrić, Borne Tadića, Slađana Lipovca te Ivana Šamije, dok će proza biti zastupljena radovima Mime Simić i Sanje Lovrenčić.

Poseban tematski blok posvećen je srpskoj kratkoj priči devedesetih. Pripovijestima Saše Obradovića, Mirjane Novaković, Srđana V. Tešina, Slobodana Ilića, Igora Marojevića te Vuleta Žurića prethodi uvodni tekst u kojemu Igor Marojević nastoji, uz povezivanje s pretečama i piscima koji su utjecali na mladu srpsku prozu (poput Kiša, Pavića), ustanoviti važnija poetička i stilska obilježja koja se javljaju u pojedinih mladih pisaca, kao što su npr. jezično umekšavanje, demontiranje ideološkog, pseudodokumentarnost, dekonstrukcija modela historijskoga romana, parodije referencijalnog jezika, neobarok te crni humor, zaključujući na kraju kako je svima u pisanju zajednička poveznica transideologizam, koji autor objašnjava kao »olakšavanje ideološkog upisa«.

Nastavak priče o kulturalnim studijima (priređivač Dean Duda) donosi zanimljivu studiju sociologinje i profesorice komunikologije Angele McRobbie, koja razmatra promjene modusa i određenja ženstvenosti tijekom posljednja dva desetljeća, vidljive u nizu različitih pojava, a ponajprije u nestanku binarne opreke koja je ženstvenost i feminizam smještala na suprotne polove. To će sve utjecati i na potrebu za redefiniranjem i promjenama onih analitičkih okvira unutar kulturalnih studija koji su se primjenjivali na problematiku tog tipa. U tri teksta unutar te studije autorica razmatra obilježja (sub)kulturne proizvodnje kroz pitanja njezine komercijalizacije, povezanosti s karijerom u modi i glazbi te uklapanje u širi društveni kontekst; druga tema odnosi se na promjene u kodiranju ženskoga tijela, koje McRobbie analizira u dvama najpopularnijim engleskim časopisima za djevojke, dok će na kraju razmatrati rave kulturu, koja svojim obilježjima postaje »kultura izbjegavanja i prepuštanja«, u kojoj načelo zašuti i pleši sve pretpostavke o formiranju kulturne politike ostavlja vrlo diskutabilnima.

Rubriku Off line ovaj put ispunjavaju zapisi Zvjezdane Jembrih, a za fotografije zaslužna je Mara Bratoš. Još jedan zanimljiv broj »Quoruma« je pred nama, stoga, neka se i on nađe na popisu ljetne lektire, kako sugerira i svojom, ponovno dobro odabranom, morskom naslovnicom.

Ljubica Anđelković