Bosna

Bosna

Ogranci Matice hrvatske u Bosni postoje u Jajcu, Kupresu, Travniku, Novom Travniku, Orašju, Zenici i Sarajevu.

I dok ih se većina bori s nestašicom novca, sarajevski ogranak neumorno radi.

Ogranak Matice hrvatske u Sarajevu

Sarajevski ogranak Matice hrvatske izborio je, naime, istaknuto mjesto u kulturnom životu Sarajeva, pa i šire, iako je djelatnost započeo bez vlastitog uredskog prostora, sa samo tisuću njemačkih maraka, koje mu je darovalo HKD Napredak na Osnivačkoj skupštini — sve do 13. ožujka 1998. godine, kada je konačno pronašao stalnu adresu. Dotad je sve svoje aktivnosti Ogranak obavljao u samostanu Svetog Ante na Bistriku, zahvaljujući njegovu gvardijanu, fra Petru Perici Vidiću, sadašnjem predsjedniku.

Sve je vrijeme, pritom, sarajevski Ogranak radio u duhu programskih smjernica prihvaćenih na njegovoj Izbornoj skupštini, održanoj 31. listopada 1998. Novoizabrano predsjedništvo MH Sarajevo, u nastojanju da proširi djelatnost i na druga područja društvenog i kulturnog života već na prvoj sjednici osnovalo je Odjel za nakladničku djelatnost, Odjel za hrvatski jezik i književnost, Odjel za umjetnost, Odjel za školstvo, Odjel za povijest i arheologiju, Odjel za teološko-filozofske znanosti, Odjel za prirodne znanosti, Odjel za tehničke znanosti i arhitekturu, Odjel za gospodarstvo te Komisiju za obilježavanje značajnih datuma i ličnosti, s odgovarajućim pročelnicima za svaki pojedini odjel. Programi tih odjela razmatrani su i utvrđeni na sjednicama Predsjedništva, no slabo su realizirani, osim programa Odjela za nakladničku djelatnost.

Nakladnička djelatnost

Od Osnivačke skupštine 1996. godine, do druge, Izborne, Ogranak Matice hrvatske u Sarajevu uspio je u području nakladničke djelatnosti profilirati dva projekta od povijesnog značenja za Hrvate Bosne i Hercegovine, ali i za hrvatsku kulturu u cjelini. Prvi projekt jest časopis »Hrvatska misao«, a drugi, daleko složeniji i zahtjevniji, a i važniji, čija realizacija tek predstoji, edicija Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine, u 100 knjiga.

»Hrvatsku misao« materijalno u cijelosti pomaže Matica hrvatska u Zagrebu, a ediciju još nitko. Na njezinoj pripremi, od prvoga prijedloga Mirka Marjanovića njezina sadržaja i strukture (objavljena u »Hrvatskoj misli« br. 5/97) do danas, na čelu s Marjanovićem, radi skupina entuzijasta, izvanrednih poznavatelja književnosti u Bosni i Hercegovini.

Odluka o pokretanju časopisa za umjetnost i znanost donesena je već na prvoj sjednici Predsjedništva, održanoj 16. srpnja 1996, odnosno samo tri dana nakon Utemeljiteljske skupštine Ogranka. Kako je u određenom smislu riječ o obnovi mjesečne revije koju je Glavni pododbor MH u Sarajevu izdavao u razdoblju 1943/44. godine, a na temelju Programskih smjernica prihvaćenih na Utemeljiteljskoj skupštini Ogranka, Predsjedništvo je zaključilo da je prikladno zadržati ime prvobitne revije — »Hrvatska misao« — kao znak kontinuiteta ideje MH, koja se nikada nije ugasila u srcima Hrvata Sarajeva.

Ozbiljnošću pristupa, važnošću tema i raznovrsnošću sadržaja časopis je izazvao zanimanje u hrvatskoj javnosti, posebice zbog aktualnosti pročelnih tema posvećenih položaju Hrvata u BiH, što je predstavljano po pojedinim regijama. »Hrvatska misao« polučila je vrijedno priznanje — brončanu povelju, u lipnju 1998. godine, koju je za taj časopis Matici hrvatskoj u Sarajevu dodijelio Upravni odbor MH iz Zagreba.

Iz broja u broj časopis dobiva i nove suradnike, baš kao i čitatelje. Od posebnog su značenja dvije teme obrađene u njezinim prošlogodišnjim brojevima: Vrhbosna/Sarajevo kroz stoljeća i Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas.

Ostali objavljeni naslovi

Ljubazna pomoć donatora omogućila je pojavu i nekih važnih izdanja s potpisom Matice hrvatske Sarajevo, kao što su: separat Vrhbosna/Sarajevo kroz stoljeća (skupina autora — 2000), Fitoterapija bolesti srca, krvožilja, reumatizma i dišnog sustava (prim. dr. sci. Dragana Humla i prim. dr. Marije Beus-Huml — 1999), Misionar i kulture drugih/Etnologijska istraživanja Ferdinanda Konščaka /1703-1759/ u Donjoj Kaliforniji (autora Damira Zorića — 2000, zajedno s HKD Napredak Sarajevo), Osmjehni se i u plaču (roman Mirka Marjanovića — 2000), Lao-Ce: Tao te king — Knjiga Puta i vrline (prijevod s kineskog na hrvatski Vladimir Balvanović i Lin Kia Hvaj — 2000).

S tim knjigama Matica hrvatska u Sarajevu pokrenula je i nove biblioteke u svojoj nakladničkoj djelatnosti: uz biblioteku Hrvatski pisci, u kojoj je kao njezin prvenac objavljen Prolaznik Dragana Šimovića 1997, utemeljila je još tri — Prijevodi, Popularna medicina i Separati.

Druge aktivnosti sarajevskog ogranka

Važno mjesto u radu Ogranka zauzima suradnja s Maticom hrvatskom u Zagrebu. Zahvaljujući skrbi njezinih djelatnika, osobito predsjednika akademika Josipa Bratulića i dopredsjednika Stjepana Sučića, omogućeno je kontinuirano izdavanje časopisa »Hrvatska misao«, te organiziranje izložbe knjiga MH i dovođenje ugledne umjetnice Ingele Karlsson u Sarajevo. Naime, 1999. ta švedska glumica gostovala je u Sarajevu monodramom Ivana Orleanska.

Zaslugom Predsjedništva, Ogranak je ostvario kontakt i s drugim ograncima MH u BiH, napose manifestacijom Dani hrvatske knjige, a članovi predsjedništva sudjelovali su i na raznim kulturnim manifestacijama koje su priređivali ostali ogranci i druge hrvatske kulturne ustanove.

Ogranak je kao suorganizator sudjelovao u pripremama raznih kulturnih manifestacija, raznovrsnih sadržaja: predstavljanja knjiga, organiziranja izložbi, tribina, predavanja, književnih večeri, okruglih stolova, znanstvenih skupova, susreta, razgovora, a odličnim učenicima daruje knjige na kraju školske godine.

Ostali ogranci MH u Bosni

Dvadeset i osmoga lipnja 2001. u Tuzli održana je Osnivačka skupština tog ogranka, u Hrvatskom domu, u nazočnosti potpredsjednika MH Stjepana Sučića. Tom je prigodom za predsjednicu Ogranka izabrana Marica Petrović, a priređena je i prigodna izložba knjiga MH i NZMH.

Većina ogranaka bavi se izdavačkom djelatnošću. Tako je, primjerice, Ogranak Matice hrvatske u Novom Travniku, na čelu s predsjednikom Ilijom Adžaibom 1997. godine izdao posebno, dvojezično izdanje (na hrvatskom i engleskom jeziku) — knjigu Stradanje Hrvata općine Novi Travnik u Domovinskom ratu 1992-1995, s potresnim pregledom ubijenih i stradalih Hrvata za vrijeme rata. Tu je i odlična zbirka poezije, prvenac Jelice Selak Vrelo iz skloništa, posvećena svim učenicima koji su godine djetinjstva proveli u skloništu, kao i roman Marka Martinovića Isus u podrumu, djelo nagrađeno Zlatnom poveljom Matice hrvatske Zagreb 1995.

Ogranak Matice hrvatske u Zenici, na čelu s Ferdom Bošnjakom, također je izdavač brojnih vrijednih knjiga, zbirke poezije Dušana Muse Muka moga puka i Negdje između (gdje je suizdavač hrvatska knjižnica Ljubuški), potom romana Ante Ćorlukića Slani put, panoramskog opisa Drugog svjetskog rata, te Dogleda 2 Željka Ivankovića. Prvi su mu bili objavljeni u Tuzli 1987. godine, a riječ je zapravo o zbirci studija, kritika i eseja, odnosno književno-kritičkih tekstova, nastalih u razdoblju od 1983. do 1997. Zenički Ogranak Matice hrvatske također je ponosni izdavač časopisa »Krijesnica«, ujedno i jedinog časopisa za kulturu u Zenici.

Ogranak MH Kupres, na čelu s predsjednikom Zoranom Bagarićem, izdavač je pak vrlo vrijedna djela — Tisuću dana bez Kupresa, fra Ćire Lovrića, u dva sveska. Dnevnik je to autora u razdoblju između 6. travnja 1992. i 31. prosinca 1994. godine, posvećen svim poginulim hrvatskim braniteljima te prognanicima i izbjeglicama.

Pripremila Katarina Marić