ODJELI MATICE HRVATSKE

U četvrtak, 21. lipnja, u Palači Matice hrvatske održana je iznimno zanimljiva i aktualna znanstvena tribina o aditivima u prehrani — Aditivi — korisni ili štetni sastojci hrane? predavača prof. dr. Roka Živkovića, nakon nekoliko uvodnih riječi pročelnice Odjela za prirodoslovlje i matematiku, mr. sc. Jasne Matekalo Draganović, u čijoj je organizaciji predavanje i održano.

Prof. dr. Živković, inače autor brojnih izdanja, a i nositelj mnogih nagrada i priznanja za svoj rad, koji je poprilično djelovao i po svijetu, na pristupačan je, svima razumljiv i nadasve zanimljiv način, izložio o navedenoj temi. Jer aditivi (lat. addere = dodati), definirani kao spojevi koji se ne smatraju hranom, ali se pri obradi ili industrijskoj pripremi dodaju namirnicama radi poboljšanja okusa, mirisa, boje, izgleda i sl., sistematizirani su od strane Europske unije koja ih stavlja pod broj E (primjerice E131, E311, E410...). Postoje prirodni, identični prirodnima te sintetski aditivi, koji se mogu podijeliti u dvanaest skupina (boje, konzervansi, stabilizatori, antioksidansi, spojevi koji pojačavaju okus itd.). Nedavno je tako Zagrebom počeo kružiti prijepis izvješća Klinike za pedijatrijsku onkologiju iz Dusseldorfa, grupirajući aditive u pet grupacija — relativno bezopasne, sumnjive, opasne, štetne po zdravlje i dokazano kancerogene. Prof. dr. Živković smatra da nije točno da je toliko proizvoda dugoročno toksično. Jer, kako je rekao Galen — Sve je otrov, ovisno o dozi — isto vrijedi i kod aditiva.

Katarina Marić

Nadahnuti Hypnos

Devetnaestoga lipnja u palači Matice hrvatske nastavljen je ciklus predavanja o ljudskom mozgu. Naslov teme Budnost, spavanje, san pobudio je veliku zainteresiranost u publike, koju je potpuno opravdao predavač dr. Danilo Hodoba, predsjednik Hrvatskog društva za proučavanje spavanja, poznat i u svjetskim znanstvenim krugovima svojim studijama o funkcionalnoj specijalizaciji desne strane mozga za REM-spavanje.

Nadahnuti Hodoba u uvodu je istaknuo kako je san još od starogrčkih tragedija, gdje se Thanatos kao sinonim za smrt pojavljuje uz bok Hypnosu — božanstvu sna i blizancu Smrti, najčešći motiv umjetnosti nakon ljubavi. Iscrpno predavanje bilo je popraćeno grafoskopskim prikazima moždanih aktivnosti tijekom ciklusa spavanja i dijagramima koji su prikazali periodično izmjenjivanje REM-faze spavanja i ostalih četiriju faza kao i postotni udio tih faza prema starosnoj strukturi stanovništva. U gomili statističkih podataka koji su predočeni zanimljivo je istaknuti kako u novorođenčadi 50 posto 16-satnoga spavanja čini REM-faza, dok u ostalih dobnih skupina udio sna iznosi manje od 20 posto.

Sljedeće predavanje iz tog zanimljivog ciklusa bit će održano nakon ljetne stanke 18. rujna, a na njemu će dr. Dubravko Božičević govoriti o fiziologiji boli.

Roland Šuman

Hrvatska etnologija

Odjel za povijest umjetnosti, arheologiju, etnologiju i arhitekturu Matice hrvatske, u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku, 11. lipnja u palači Matice hrvatske predstavili su knjigu Kroatische Volkskunde / Ethnologie in den Neunzigern. Ta jedinstvena knjiga, objavljena u Beču, rezultat je suradnje Institut für Europäische Ethnologie der Universität Wien iz Beča i Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba. Knjigu su predstavili prof. dr. Konrad Köstlin, pročelnik Instituta za europsku etnologiju Sveučilišta u Beču i dr. sc. Ivan Lozica, ravnatelj Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Predstavljanje je financijski potpomogao Austrijski kulturni forum u Zagrebu.

Knjiga se sastoji od dvadeset i tri izabrana članka različite tematike uglednih hrvatskih stručnjaka, nastala tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, a prevedena na njemački jezik. Urednici su podijelili posao na europski način, pa su tako dvije urednice, Jasna Čapo Žmegač i Sanja Kalapoš, iz Hrvatske, a dva urednika, Reinhard Johler i Herbert Nikitsch, iz Austrije. Knjiga je tek prvi korak u međusobnoj suradnji dvaju instituta.

Objedinjeni radovi hrvatskih znanstvenika donose teme iz povijesti i teorije hrvatske etnologije, te o njezinoj transformaciji od razdoblja socijalizma do političke propagande devedesetih, uključujući i ratnu etnologiju. Tekstovi su na neki način orijentacija za budućnost, donose oblike modernog i tradicionalnog života na jednom mjestu.

Ovo je knjiga o hrvatskoj kao dijelu europske etnologije, kojoj se sve više približava. Raznorodna tematika objedinjena na taj način predstavlja različite tradicije u kojoj djeluju hrvatski etnolozi, a zastupljeni su etnolozi i znanstvenog i školskog i muzealnog smjera.

Glavna svrha knjige ponajprije je informiranje čitatelja njemačkoga govornog područja, i u tome se potpuno uspjelo, jer za dijalog u Europi nužna je razmjena informacija, a ova knjiga tek je početak.

Antonija Vranić