Bespravna gradnja kao put u tragediju

Bespravna gradnja kao put u tragediju

Istrage što su pokrenute nakon katastrofalnih potresa u Turskoj pokazale su da je uzrok velikom broju ljudskih žrtava bilo upravo nepoštivanje propisanih građevinskih standarda, odnosno bespravna gradnja

Nakon što je nedavno na službenim internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja objavljena lista po županijama bespravno izgrađenih objekata, podijeljenih u dvije skupine: onih čija je gradnja protivna građevinskoj dozvoli i onih koji su građeni bez građevinske dozvole, uznemirili su se mnogi duhovi. Ponajprije raznoraznih investitora i poduzetnika, kojima je, što valja i očekivati, konačan cilj zarada, no koja nerijetko ide na račun kvalitete i sigurnosti same izvedbe s mogućim tragičnim posljedicama. U tom kontektu istaknuto je da nedavna oluja koja je poharala stambenu zgradu u zagrebačkom kvartu Malešnica i doslovce joj odnijela krov ne bi izazvala toliku materijalnu štetu da su se investitor i izvođač radova pridržavali građevinskih propisa, da je objekt izveden u skladu s projektom, te da je prije uporabe odobrena dozvola koja jamči njegovu sigurnost.

Kako bi se spriječile tragične posljedice, koje bi u konačnici mogle rezultirati i ljudskim žrtvama, spomenuto je ministarstvo putem Interneta nedavno upozorilo javnost iznijevši niz šokantnih primjera u svijetu, kojima je uzrok bila upravo bespravna izgradnja. Jedan je od posljednjih primjera onaj što se dogodio potkraj svibnja 2001. u Jeruzalemu, kada se urušila plesna dvorana. Tada je poginulo tridesetak osoba, a tristotinjak ih je ozlijeđeno. Istragom je utvrđeno da je do tragedije došlo isključivo zbog odstupanja od odobrenog projekta. Naime, vlasnik je, kako bi povećao prostor, bespravno prilikom adaptacije dvorane uklonio četiri nosiva stupa, što je rezultiralo njenim urušavanjem i ljudskim žrtvama.

Pola građevina bez dozvole

Istrage što su pokrenute nakon katastrofalnih potresa u Turskoj donijele su također šokantne rezultate. Naime, dokazano je da je uzrok velikom broju ljudskih žrtava bilo upravo nepoštivanje propisanih građevinskih standarda, odnosno bespravna gradnja. Kako se doznaje putem službene internetske stranice mjerodavnoga ministarstva, gotovo polovica svih građevina u Turskoj gradi se bez službenih dozvola. Ništa bolja situacija glede bespravne gradnje nije ni u Indiji. Naime, i ondje su službena istraživanja pokazala da je glavni uzrok ljudskih žrtava tijekom posljednjeg potresa u državi Gujarat bilo odstupanje od odobrena projekta, odnosno gradnja protivna građevnoj dozvoli. Podatak zabrinjava tim više što je većina potresom uništenih građevina bila stara svega dvije ili tri godine. Istragom je utvrđeno da je najveći dio imao dozvole za izgradnju dvostruko manjeg broja stanova ili komercijalnih prostora no što je konačno izvedeno.

Iako se ističe da se, srećom, ti incidenti ili, bolje rečeno, tragedije nisu dogodile u Hrvatskoj, nego u Indiji, Izraelu i Turskoj, one su važan upozoravajući pokazatelj i za Hrvatsku, u kojoj i sami svjedočimo velikom broju bespravnih gradnji, od kojih smo neke odlučili pokazati ovom prigodom i u »Vijencu«. Zabrinjava pak težnja legalizacije mnogih od njih pod izlikom socijalne izgradnje, ali i svjesna zataškavanja problema oko arhitektonskih mastodonata poput zagrebačke Importanne galerije na nekadašnjem Iblerovu trgu ili pak Dinamova stadiona, za čije kršenje zakona, što je posve izvjesno, neće nitko odgovarati, ni investitor, ni izvođač, ni projektant.

Bolno otrežnjenje

Dakako, važnu ulogu pri sprečavanju bespravne gradnje mogla bi odigrati Komora arhitekata i UHA, no očito je da te dvije strukovne udruge trenutno nemaju ni moći, ni autoriteta, a ni interesa, da spriječe takve radnje. Tako da se na kraju borba protiv bespravne izgradnje nažalost svodi, osim akcija i nastojanja Ministarstva, na tragikomično naguravanje policije s raznoraznim samoproglašenim socijalnim slučajevima i grlatim domoljubima, nerijetko i pridošlima iz susjednih država. No, kada, ne daj bože, dođe do katastrofe, ionako će biti kasno, a otrežnjenje će biti bolno.

Krešimir Galović