U spomen Ivanu Softi

Potkraj svibnja hercegovačko mjesto Rasno u organizaciji Matice hrvatske Široki Brijeg i Hrvatskog društva čuvara baštine obilježilo je stotu obljetnicu pučke škole. Na zgradu je prije četiri godine MH Široki Brijeg postavila spomen-ploču, priopćio je predsjednik Odbora za obilježavanje Ivan Dugandžić. Poruka je to kako je malo mjesto prilično rano osjetilo osim žulja i motike i napor u osvajanju veličine čarobnoga svijeta slova, rečeno je. Krug sjete proširen je otkrivanjem spomenika hrvatskom književniku Ivanu Softi (1906-1945), đaku škole, rođenu u tom kraju (Smokinje). Spomenik je rad akademskoga kipara Stjepana Skoke, docenta širokobriješke Likovne akademije. Nažalost ime književno socijalno orijentiranoga Ivana Softe, čime je pribavio glas hrvatskog Gorkog od prije deset godina na spomen je obilježju u Rasnu i među 177 žrtava Drugog svjetskog rata mahom stradalih na Križnom putu. Pod natuknicom Bleiburg 1945. završava i njegova biografija. Čin otkrivanja pripao je Ivanu Aliloviću, članu Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Njegovom zaslugom trajnije je i sačuvan spomen na književnika, podsjetila je Blanka Kraljević, predsjednica MH Široki Brijeg. Rasno i okolna mjesta Softa, kojemu je MH objavila dva romana, Dani jada i glada (1937) i Nemiran mir (1940) okupio je u velikom broju. Otvorena je i etnoizložba, koja čuva vrijeme njegova života. Književna budućnost osjetila se u kazivanju literarnih radova nagrađenih učenika osnovne i srednje škole. Skupu u Rasnu bili su nazočni najviši dužnosnici Zapadnohercegovačke županije.

Dragutin Pasarić