Svetkovina različitosti

Svetkovina različitosti

Bitne označnice iznimno žive i bogate hrvatske kazališne alternativne scene jesu autohtonost i posebnost, koje se očituju u repertoaru i ovogodišnjeg Festivala hrvatskih kazališnih amatera sažetog u četrnaest (od 116 viđenih) raznorodnih predstava, a održanog od 23. do 26. svibnja na otoku Visu.

Izabrane predstave (u izboru redateljice Ranke Mesarić) koriste se širokim rasponom kazališnih izražajnih sredstava, od klasičnih s težištem na jezičnom idiomu do posve novih oblika i njihovih odnosa nastali ustrajnim pojedinačnim i skupnim propitivanjima i istraživanjima. Razmotrimo ih redom.

Dječja kazališna skupina požeškog Gradskog kazališta izvela je mjuzikl Čarobnjak iz Oza prema istoimenom djelu Franka Lymana Bauma, u vještoj dramatizaciji Sanje Andrijević i režiji Ivana Petra Marjanovića. Neovisno o izvedbenim nesuglasjima u svladavanju za djecu-aktere iznimno složenih scenskih zadataka (pjevanje, plesanje, govorenje) to je prihvatljiv uradak, znatno lišen izvorne bajkovitosti.

Nasuprot požeškoj kazališnoj družini, Dramski studio mladih Hvar igrajući bajku Tina Kolumbića Kruna od jubavi u složenoj inscenaciji predstave uspio je sačuvati poetiku teksta. Začudnost predstave potencirao je i hvarski govor, koji u svim svojim predstavama posebno baštine hvarski kazališni amateri (djeca i odrasli).

Jezik kao pokretač dramskoga

Češkoj manjini u Hrvatskoj kazališna je igra u funkciji njegovanja i čuvanja češkog jezika te glavnina naselja — sela s pretežitim brojem češkog stanovništva ima organiziran rad kazališne družine.

Kazališna družina Češke besede iz Daruvara izvela je predstavu Jana Nepomuka StĐpáneka Razbojnici na Humku, u kojoj je unatoč znatno smanjenu tempu i ritmu došao do izražaja prepoznatljiv češki humor.

Nasuprot akterima predstave Razbojnici na Humku, koji naglašuju svoje dvostruke odmake od uloga, akteri velolučke Dramske grupe KUD-a Hum već više godina zaredom stvaraju zaseban scenski sustav polazeći od sebe i govoreći o sebi. Velolučka čakavština uz glumačku igru likova tipova bitne su sastavnice njihova kazališta dokumenta. Naime, ovogodišnje događanje »na gredi« Žila autora Kuzme Žuvele nastavak je prošlogodišnjega, istoga autora. Obje se igre bave duhovitom dramatikom svakodnevice u malom mjestu bez velikih sukoba i napetosti. Oslanjajući se na kastavski govor i svakidašnjicu Vjekoslav Alilović piše prihvatljivo sročen igrokaz (Ne)Delo za aktere Pučkog kazališta KPD-a Istarska vila iz Kastva. Za pravu mjeru u glumačkoj igri i suigri te u prasku lokalnih govornih doskočica zaslužna je suzdržana redateljska ruka Erola Mlakara.

Viška kazališna družina KD-a Vis djela književne baštine (hrvatske i svjetske) prevodi na višku čakavšinu i znalački ih prilagođuje svojim izvedbenim mogućnostima. U najnovijoj prilagodbi komedije Petra Slovinića Da ni jubavi Višani su našli nadahnut dosluh za cjelovita glumačka ostvarenja aktera i mlađe i zrelije životne dobi. Posebice je razigrana Lina Blažević u ulozi sveznajućeg lokalnog smetala, Tone.

Osebujne glumačke osobnosti Kazališta »Mariani« iz Ploča potpuno su se izgubile u općenitostima teksta Dragutina Jeknića Vlakovi prolaze...

Mladi umjetnici

Mlado i netradicijsko kazalište viđeno u programu 41. FHKA u recentnosti nalazi zanimljive odjeke, kako u svojoj odgojnoj ulozi u procesima individuacije i socijalizacije tako i u čistim, cjelovito osmišljenim pa i umjetničkim radovima.

Dramska družina Artist Škole likovnih umjetnosti u Splitu kazalište je pretvorilo u svakidašnjicu i metodu nastave etike. Družinu Artist osniva i vodi profesorica etike Vanja Škrabica. Njihova predstava skupnog autorstva Vičem izravno progovara o samoubojstvu mladih i istražuje njegove uzroke.

Kazalište 21 Doma kulture Kristalna kocka vedrine iz Siska prigodnu vjersku svečanost o zaštitniku grada Siska sv. Kvirinu oblikuje u umjetničku. Dramaturške nespretnosti dijaloškog teksta Silvija Vadla Kvirin sisački ublažuje Mladen Merzel (jedan od pokretača Kazališta Daska) zanimljivim i prepoznatljivim redateljskim rukopisom. U Merzela svaka sastavnica predstave igra, ima ulogu znaka, posebice uživo izvođena (vokalna ili instrumentalna) glazba, uvođenje gledatelja u događanja, vatra, mirisi, svjetlosna scenografija, boje.

Rječitu koreodramu o strahovima Korak po korak za veliko sutra odigrao je Baletni studio Gradskoga kazališta Zorin dom iz Karlovca, u koreografiji i izboru glazbe Melite Spahić.

Dobar spoj teksta i kazališnoga ludizma ostvarila je Studentska kazališna družina Poremetini iz Zagreba predstavom Jedna ura Harmsaura. Mlada pjesnikinja Dorta Jagić uprizoruje/režira petnaest Harmsovih ne-priča u dobro raspoređenu krešendu glumačkih različitih kreacija. Glumačka igra stvara i razigrava brojne oblike nonsensa životnih situacija koji često prelaze i rubove apsurda te ulazi u sve dublje i dublje njegove slojeve.

Izvođačka energija

Istraživanjem kazališnih formi zaokupljene su dvije zagrebačke studentske družine: Nova grupa i Penso+ Centra za kulturu i informacije Maksimir. Tako tekst američkoga pisca novoga apsurda Davidea Ivesa Philip Glass kupuje komad kruha Nova grupa razigrava istodobno na filmskom platnu, reduciranim glumačkim pokretima i stiliziranim govorom aktera te zanimljivom montažom tonske kulise.

Kazalište Penso+ kazališnim događanjem skupnog autorstva Penso vs. Gama zrake precizno razrađenom igrom propituje i problematizira uvijek aktualan muško-ženski odnos. Tri zasebna dijela cjeline odigrana su ritmički dobro organiziranim intenzitetima izvođačkih (muško-ženskih) energija.

Slojevitost recentnoga poetskog kazališta doživljena je u predstavi Daleka i sama Amaterske kazališne družine Kuntrata iz Sv. Filipa i Jakova. U dvadeset godina rada Kuntrata istražuje pučke igrokaze, a potom u dosluhu s osebujnim kazališnim autorom, lerovcem Davorom Mojašem, zaustavlja se u teatru lijepih slika i poetskih ugođaja. U predstavi Daleka i sama stihovi Federica Garcije Lorke dolaze iz offa te naglašuju čežnju daljine i ustrajnost nadanja. Daljinu i nadanje Mojaš oživljuje ritualnim pokretanjem detalja mediteranskog ugođaja i glumom potpuno stišanom od riječi.

Kao gosti 41. FHKA nastupile su Igrokazačka grupa Petrova Sela iz Mađarske s predstavom Ferenza Csepreghya Črljena mošnjica i Kazališne škole I. gimnazije iz Maribora (Slovenija) i Kulturvereina Unit iz Graza (Austrija) s oglednim zajedničkim uratkom Perfectfit.

Zdenka Đerđ