Strah od kravljeg ludila

Strah od kravljeg ludila

Odjel za prirodoslovlje i matematiku organizirao je 7. lipnja znanstvenu tribinu prof. dr. Josipa Madića Petnaest godina kravljeg ludila, koja je zbog svoje aktualnosti privukla brojnu publiku.

Kravlje ludilo ili goveđa spongiformna encefalopatija, u posljednje vrijeme često spominjano u medijima, bolest je koja se javila još prije petnaestak godina. Ubraja se u skupinu transmisivnih encefalopatija uzrokovanih prionima. Javlja se u goveda koja su kao telad u hrani dobivala mesno-koštano brašno podrijetlom od ovaca uginulih od grebeža (scrapie). Dokazana je i u drugih životinjskih vrsta, a u čovjeka je poznata kao nova varijanta Creutzfeldt-Jakobove bolesti.

Izaziva promjene na mozgu oboljelih životinja. Za transmisivne encefalopatije karakeristično je da su uzrokovane nekonvencionalnim otpornim uzročnicima, imaju iznimno dugu inkubaciju, progresivni tijek i uvijek završavaju smrću. Zabrinjavajuća je činjenica što je učinak fizikalnih i kemijskih čimbenika na bolest iznimno malen.

Pojava bolesti veže se uz Veliku Britaniju i postrojenja za preradu životinjskih otpadaka u čijem je sustavu prerade primijenjena vrlo visoka temperatura. Zbog energetske krize temperatura se smanjuje, i to uzrokuje nastanak te strašne bolesti negdje oko 1980. Kako se smatralo da bolest nema velika utjecaja na čovjeka, nije joj se posvetila veća pozornost. No, broj oboljelih životinja stalno se povećavao, a veliki je problem što su u tom razdoblju iz Velike Britanije izvezene velike količine goveda kao i koštanog brašna, i to uglavnom u zemlje Europske unije, te je ušlo u ljudski prehrambeni lanac i širilo se dok se o bolesti još mnogo nije ni znalo. Stoga su najnovije prognoze fatalističke i katastrofične. U nas se prve odredbe javljaju 1996. godine, a laboratorij je otvoren tek prije tri tjedna.

Kako inkubacija u čovjeka traje deset do dvanaest godina, tek nam predstoji suočavanje s posljedicama.

Antonija Vranić