Vijenac 190

Film

Videofilija: Oči širom zatvorene, Stanley Kubrick

Razuzdana mašta

Gotovo četrdeset godina nakon Lolite, Kubrick se napokon odlučio potpuno posvetiti erotskoj dimenziji ljudske naravi

Videofilija: Oči širom zatvorene, Stanley Kubrick

Razuzdana mašta

Gotovo četrdeset godina nakon Lolite, Kubrick se napokon odlučio potpuno posvetiti erotskoj dimenziji ljudske naravi

Meditativnost i metafizičnost pojmovi su koji daleko prije padaju na pamet u vezi s opusom Stanleyja Kubricka negoli erotičnost. U Kubrickovim filmovima znalo se naći i tzv. opscene erotike, na primjer u Paklenoj naranči ili Barryju Lyndonu, ali to su bile natruhe, a ne srž djela. Štoviše, tamo gdje je erotika bila nužna, u prilagodbi Nabokovljeve Lolite, gotovo je u potpunosti odstranjena. Istina, to nije bio Kubrickov izbor nego diktat vremena: u ono doba iznimno utjecajan Nacionalni katolički ured za filmove odrao bi ga da se usudio slijediti erotsku provokativnost predloška, koji je bio proglašen pornografskim. Gotovo četrdeset godina nakon Lolite, Kubrick se napokon odlučio potpuno posvetiti erotskoj dimenziji ljudske naravi i za tu prigodu adaptirao Traumnovelle Artura Schnitzlera (u nas, osim u originalu, dostupan i u srpskom prijevodu naslovljenu Novela o snu), paradigmatsku prozu dekadentne bečke moderne koju je namjeravao adaptirati još 1971, no naposljetku joj je ipak pretpostavio Burgessovu Paklenu naranču (u vezi s bečkom modernom nije naodmet spomenuti Kubrickove austrougarske korijene s očeve strane, premda im sam filmaš, koliko je poznato, nije pridavao osobito značenje).

Uznemirujuće spoznaje

Širom zatvorene oči, najkraće rečeno, pripovijedaju o uznemirujućim erotskim spoznajama koje dvoje mladih i društveno-financijski uspješnih supružnika stječu jedno o drugom. Pritom Kubrickov film iznenađujuće vjerno slijedi Schnitzlerov predložak (koji, usput rečeno, nipošto ne ide u red najboljih njegovih radova poput sjajnih Lajtnanta Gustla i Gospođice Else, pisanih tehnikom struje svijesti), pokazujući kako je njegova problematika i danas aktualna, ali i pomalo neugodno razokrivajući određenu crtu vlastite konzervativnosti. Kubrick naime od Schnitzlera doslovno preuzima šokiranost junaka spoznajom razuzdane erotske mašte vlastite supruge, šokiranost koja se u današnje vrijeme ipak doima podosta neuvjerljivo (koliko danas ima mladih visokoobrazovanih velegradskih muškaraca koji apriori drže da su jedini erotski interes svojih bračnih družica?), a valja istaknuti i znakovitu činjenicu da u Kubricka žena svom mužu priznaje vlastite lascivne fantazije pod djelovanjem alkohola i lakih droga, dok joj kod Schnitzlera, sedamdesetak godina prije, takav poticaj nije bio potreban.

Schnitzlerov erotski emancipacijski predložak u Kubrickovoj je izvedbi, tumače neki, pretvoren u konzervativno štivo koje upozorava na drastične opasnosti izvanbračnih erotskih avantura i preporuča monogamnu (bračnu) erotsku vezu. Stanovita konzervativnost Kubrickove interpretacije, kao što je maloprije rečeno, nije sporna, no treba isto tako priznati da su erotski eksperimenti, napose oni odveć smjeli (ovdje su to zbiljske mistične orgije s njegove i fantazijski skupni seks s njezine strane), zaista potencijalna opasnost za ljubavnu zajednicu dvoje ljudi te je posve logično da se zaljubljenici, pošto otkrijju opasnost, posvete jedno drugom (jedna drugoj/jedan drugom), pokušavajući sačuvati emocionalnu ravnotežu i međusobnu predanost radi koje su uostalom i formirali ljubavnu zajednicu. Na tom planu Kubrickova je konzervativnost — ne kao zabrana erotskih izleta i erotske smjelosti, nego kao upozorenje na njihove moguće negativne posljedice — dobrodošla. Uz to, završetak filma, gdje je jasno da je supruga sposobna ne samo preuzeti inicijativu nego i vodstvo u vezi, jasno pokazuje dokidanje patrijarhalne paradigme, premda neće svatko biti zadovoljan njezinim zaključenjem problema i terapijom koja se zasniva na iznova konzervativnom povezivanju ljubavi i seksa te uskraćivanju prostora zbiljske realizacije uzbudljivoga seksualnog larpurlatizma.

Lektira za mlade

Žudnja za prekoračenjem zacrtanih erotskih granica i istodobni strah od toga, istodobna želja za izvanbračnim erotskim eksperimentima i privrženost bračnom sudrugu danas su, zahvaljujući radikalnoj seksualnoj emancipaciji, još daleko aktualniji nego u Schnitzlerovo vrijeme. Prolistajte samo razne hrvatske seksualne magazine i oglasnike pa će vam biti jasno koliko ta pitanja zaokupljaju muškarce, žene i parove naše konzervativne sredine, a kamoli ne ljude na dekadentnom Zapadu. Širom zatvorene oči stoga su dobra lektira za mlade, erotski radoznale zaljubljenike te kvalitativno solidan film, koji ipak ne ide u gornji dom Kubrickova opusa.

Damir Radić

Vijenac 190

190 - 14. lipnja 2001. | Arhiva

Klikni za povratak