Euroclassic — Notturno

Euroclassic — Notturno

Hrvatski radio u europskom noćnom eteru

Od 1. siječnja 1999. Hrvatski se radio uključio u još jedan projekt Europske unije radija, Euroclassic-Notturno. Ljubitelji glazbe koju obično nazivamo ozbiljnom vjerojatno su zadovoljni slušajući šestosatni program (24,00 — 6,00) na III. programu Hrvatskoga radija, sastavljen od biranih skladbi, uglavnom europskih autora, u vrhunskoj interpretaciji. Zahvaljujući današnjim dometima tehnike (satelit, digitalni radio) taj glazbeni mozaik bez granica mogu pratiti zainteresirani slušatelji redovitih i brojnih pridruženih članica Europske unije radija, kao što su Kanada, SAD, Kina ili Australija, i to na kulturnim mrežama svojih nacionalnih programa.

Noćni radijski programi

Noćni programi ozbiljne glazbe i jazza na zasebnim mrežama uglavnom velikih nacionalnih radijskih kuća počeli su se emitirati unatrag desetak godina kao nužnost. Naime, velika konkurencija u radiofonskom prostoru, želja za novim i različitim programima, bez obzira na troškove i relativno malen broj slušatelja, potaknuli su najprije najveće i najuglednije radijske kuće, kao što su BBC ili FRANCUSKI RADIO, da osmisle i osiguraju klasičnu glazbu i na svojim kulturnim programima u noćnim satima. Osobito su imali mnogo uspjeha noćni programi BBC-a, zasnovani na dokumentarnim snimkama iz bogate arhive jedne od najstarijih radijskih kuća na svijetu.

Ideja je rođena! Dokumentarni arhivi snimljene glazbe kojima se ponose brojne svjetske nacionalne radijske kuće uglavnom su zatvoreni, rijetko upotrebljavani. »Otvorimo ih, razmjenjujmo ih i pokažimo svima što u njima imamo pohranjeno iz naše glazbene prošlosti, iz našeg muzičkog života!«

Pratimo i dalje razmišljanja uglednog urednika Međunarodnog programa i Novih medija britanskoga BBC-a Grahama Dixona, jednoga od inicijatora novog radiofonskog projekta noćnih programa Euroclassic-Notturno.

»Pomoću interneta moguće je danas slušati programe klasične glazbe iz čitavoga svijeta, primjerice odličnog Radio-Beethoven iz Santiaga di Chile. Pomoću satelita možemo pratiti izbor klasične glazbe s programa brojnih njemačkih, španjolskih ili francuskih radijskih kuća, koje imaju svoje specifičnosti, ali ne posjeduju nešto neobično, iznimno, uzbudljivo. Ujedinimo se, dakle, i kreirajmo svi zajedno međunarodni noćni program!«

U tom novom radiofonskom iskustvu, koje su zajedno osmislili BBC i Europska unija radija, sudjelovale su najprije radijske postaje sedam europskih zemalja primajući šestosatni noćni program, ali i same sudjelujući s kvalitetnim i rijetkim snimkama iz svojih nacionalnih arhiva. Postupno su im se pridružile i ostale redovite i pridružene članice te najveće udruge javnih, nacionalnih postaja u svijetu. Pravila igre utvrđena su već na sastancima u Londonu potkraj 1997. i početkom 1998. godine, na kojima su već sudjelovali i predstavnici Glazbenoga programa Hrvatskoga radija. Ona su jednostavna: veći udjel vlastitih snimaka smanjuje troškove svakodnevnog prijema noćnog međunarodnog programa i naknade za autorska prava, koje nisu velike, jer riječ je o snimkama čiji je vlasnik Hrvatski radio.

Glazbena noć III. programa Hrvatskog radija

Treći program Hrvatskoga radija počeo je emitirati noćni program 1. siječnja 1997. puneći ga izabranom glazbom pretežito svjetske glazbene literature razvrstane po određenim temama. Bilo je tu i reprodukcija koncerata sa stranih i domaćih festivala, primjerice Dubrovačkih ljetnih igara i Varaždinskih baroknih večeri.

Početkom 1999. Hrvatski se radio priključio međunarodnom noćnom programu koji od tada redovito svake noći emitira.

Posebna stručna ekipa BBC-a u dogovoru s Europskom unijom radija sastavlja program za svaku noć i šalje ga satelitom svim zainteresiranim članicama, koje, svaka na svom jeziku, osiguravaju potrebne informacije o djelu i izvođačima. Ponuda je raznolika i zanimljiva, u širokom rasponu stilova i razdoblja: od predrenesansne glazbe do klasika 20. stoljeća, od solističkih do vokalno-instrumentalnih skladbi i opera.

Hrvatska ponuda

Ulog za preuzimanje šestosatnog programa sudjelovanje je sa sto sati godišnje glazbe u njezinim rasporedima. Dakle, Hrvatski je radio u protekle dvije godine osigurao dvjesto sati snimaka iz svoje bogate arhive. Nemoguće je i približno nabrojiti sve istaknute hrvatske soliste, ansamble, dirigente i skladatelje koji su odabrani, ponuđeni i emitirani u mozaiku glazbe iz cijeloga svijeta. Posebno su bile dobro primljene snimke velikih svjetskih glazbenika koji su koncertirali u Zagrebu na čelu Simfonijskog orkestra HRT u proteklim desetljećima. Sjetimo se samo uglednih svjetskih dirigenata Lorina Maazela i Claudija Abbada, koji su na početku karijere muzicirali u dvorani Istra, ili Zubina Mehte, Paula Kletzkog, Igora Markeviča i mnogih drugih. Za sobom su ostavili snimke, pomno čuvane u arhivi Hrvatskoga radija.

Uz brojne komorne skladbe domaćih i stranih autora spomenut ćemo samo nekoliko većih djela: primjerice Händlove opere Xerxes i Titus s Dunjom Vejzović, Beethovenova Fidelija pod ravnanjem Lovre Matačića, koncertne izvedbe nekoliko opera Ivana pl. Zajca, Baranovićev balet Licitarsko srce, Milana Horvata na čelu Simfonijskog orkestra Austrijskog radija, brojne snimke s Varaždinskih baroknih večeri.

Velika je to prilika da se svjetski melomani upoznaju s djelima naše glazbene baštine, s dometima naših vrhunskih glazbenika! Treba se samo nadati da oni pravi slušaju glazbu i noću.

Mirjana Paladin