Osnovan Institut Vlado Gotovac

U palači Matice hrvatske u Zagrebu 7. lipnja održana je, u prisutnosti brojnih uglednika, među kojima je bio i predsjednik Republike Stjepan Mesić, osnivačka skupština Instituta Vlado Gotovac.

Uvodni govor održala je predsjednica inicijativnog odbora, supruga pokojnoga Vlade Gotovca prof. dr. sc. Simona Šandrić-Gotovac. Odmah na početku istaknula je kako su se okupili upravo u Matici hrvatskoj kao uglednoj nacionalnoj kulturnoj instituciji kako bi zajedno, uz aktivno sudjelovanje ili u znak potpore, osnovali Institut. Njegova bi glavna zadaća trebala biti proučavanje i istraživanje književnog, esejističkog, pjesničkog, filozofskog, kritičarskog, novinarskog, politološkog i oratorskog djela Vlade Gotovca, a trebao bi djelovati i na stvaranju uvjeta za podizanje građanske i političke kulture cjelokupnoga društvenog života u Hrvatskoj. Institut će poticati i znanstveno i stručno usavršavanje mladih stručnjaka i studenata u duhu djela Vlade Gotovca. Važna djelatnost Instituta bit će usmjerena i na upostavljanje i razvijanje suradnje sa sličnim institutima, udrugama, zakladama i drugim organizacijama u zemlji i inozemstvu, kao i sa svim kulturnim, umjetničkim, znanstvenim, sveučilišnim i nastavnim institucijama te ostalim vladinim i nevladinim organizacijama koje podupiru rad Instituta. Inicijativa za osnivanje iskaz je želje prijatelja pokojnog Vlade Gotovca da nastave njegovo djelo. Institut kao takav neovisan je u djelovanju, te je nevladina i nestranačka institucija. Vlado Gotovac uvažavao je različitosti i raznolikosti među ljudima i to je obilježilo cijeli njegov život. Ono što nam je ostavio i u čemu možemo svi sudjelovati i što može biti temelj zajedničkog napredovanja njegovo je djelo. Stoga je ideja o osnivanju Instituta plemenita i hrabra ideja u spomen velikom čovjeku, za boljitak hrvatskog društva.

U ime Matice hrvatske skupu se obratio predsjednik akademik Josip Bratulić. Naglasio je kako je Vlado Gotovac bio predsjednik Matice u godinama kada se ona, nakon zabrane rada i progona njezinih istaknutih članova, obnavljala za onu kulturnu i nacionalnu zadaću u svome narodu za koju je u 19. stoljeću bila i osnovana. Kao i u svakom poslu, i u Matici hrvatskoj Gotovac je iskazao hrabrost, ustrajnost, temeljitost, ne štedeći svoje vrijeme i snagu da obnovi rad ustanove. Bio je prorok u gluhim godinama, prepoznat kao krivac za mišljenje i osuđivan kao opasan neprijatelj države. Ponosan na svoju demokratsku misao, uvjeren u punu ispravnost svojih političkih i moralnih nazora, ali i u ispravno djelovanje za koje se sav založio, nije se htio žaliti protiv nepravedne osude. Promišljao je Hrvatsku kao državu pravde i slobode. Njegovo djelo poticaj su ne samo za promišljanje o njemu nego više o nama, o našem sadašnjem i budućem vremenu. I na kraju je akademik Bratulić istaknuo kako je Gotovac sav svoj život posvetio budućnosti, jer u prošlost nije vjerovao, a suvremenost mu je bila oduzeta. Stoga bi nam njegova djela trebala biti polazište da se nepravda, nesloboda, zlo za pojedinca i državu nikad više ne ponove.

Potom se skupu obratio i prof. dr. Ivo Banac, profesor na sveučilištu Yaleu, koji je naglasio Gotovčevu jedinstvenost ne samo po tome što je radio i govorio nego i po tome što je značio most između hrvatske prošlosti i budućnosti. Iako je osuđen kao nacionalist i urotnik, svakom svojom riječju i postupkom dokazivao je privrženost nacionalnoj ravnopravnosti i pozitivnim ustavnim načelima. Vlado Gotovac radio je i pisao za Hrvatsku, on je Hrvatsku redefinirao, a što vrijeme bude prolazilo, ta će činjenica biti sve jasnija.

Nakon toga uslijedio je radni dio skupštine na kojem je jednoglasno prihvaćen statut Instituta Vlado Gotovac. Za predsjednicu Instituta izabrana je prof. dr. sc. Simona Šandrić — Gotovac, dok je izvršna direktorica mr. sc. Andrea Feldman. Na samom kraju članovima izvršnog odbora imenovani su prof. dr. Ivo Banac, Erika Krpan, Jasmina Prica, Bepo Gotovac, prof. dr. Anđelko Runjić, Anita Malenica i Sibila Petlevski.

Antonija Vranić