Tko će preskočiti Lasića?

»Republika«, časopis za književnost, gl. ur. Velimir Visković, br. 1-2, Zagreb, siječanj-veljača 2001.

Slijedeći dobru tradiciju redovita izlaženja, i ove se veljače pred čitateljima našao prvi ovogodišnji broj »Republike«. U općoj zbrci književno i kulturno orijentiranih časopisa, »Republika« je sve vrijeme uspjela zadržati profil nešto stručnijeg i ozbiljnijeg časopisa od ostalih. Ni novi broj, stoga, ne donosi nimalo neobavezne teme.

Početni je dio posvećen sjećanju na Vladu Gotovca (1930-2000), a osim kratka pregleda Gotovčeva javnog djelovanja donosi i dijelove njegovih zatvorskih bilješki iz knjige sabranih djela Zvjezdana kuga. Dio Ogledi i istraživanja ovaj put donosi četiri ogleda. Dva pjesnički intonirana — o nešto manje poznatu sonetnom opusu Jorge Luisa Borgesa te o pjesništvu Ljerke Mifka, čije su sabrane pjesme, Dugosilazno nebo, objavljene prošle godine. Ostala dva ogleda bave se određenim sociološko-književnim problemima — mitom i tračem te lokalnim u literaturi. Dramska sekcija donosi tri kratka dramska teksta Mirka Kovača. Iako su napisani tijekom sedamdesetih, sa zanimanjem se mogu čitati i danas, a zanimljiva je i činjenica da se sva tri odnose na različite medije. Posvećeno Antunu klasični je kratki igrokaz, Tko je Baltazar? napisan je kao radiodrama, a Ubojstvo u noćnom vlaku scenarij je za televizijski film.

Uobičajena količina novih tekstova raspoređena je u poetsku i proznu cjelinu. U ovom se broju, tako, može pročitati najnoviji pjesnički rad Mladena Machieda Korzika. Tu su i zanimljivo naslovljene nove pjesme Maje Gjerek Lovreković iz ciklusa Valovi staklenog mora. Naime, svaki se naslov odnosi na neku osobu — od onih poznatih — Huxleyja i Dalija, do Vesne. Posljednji je predstavljen ciklus Petra Opačića Rajski vrtovi, koji već naslovom upućuje na tematiku kojom se bavi. Uglavnom religiozne motive u pjesmama je Opačić pokušao prikazati na nešto intrigantniji i moderniji način od uobičajenoga. Nova proza donosi zanimljiv tekst Luke Paljetka Skroviti vrt — ulomke iz dnevničkih zapisa Cvijete Zuzorić, dubrovačke plemkinje iz 16. stoljeća. Dijelovi tog dnevnika koji se odnose na ranija razdoblja njezina života bili su već i prije objavljivani, uglavnom u prethodnim brojevima »Republike«. Slijedi tekst Nevena Jovanovića Češalj kralja Zvonimira, koji je također djelomično povijesno obojen. To se u još većoj mjeri može reći za Knjižara Serafina de Cascabela Ljerke Car Matutinović — više zbog njegove atmosfere i jezika nego same priče o tragičnoj sudbini španjolskoga knjižara na čudnovatim pokladama.

U rubrici Iz moje lektire Stanko Lasić donosi prilično opsežnu studiju o Jean-Paula Sartreu. Podulji tekst (na trideset i pet stranica) namijenjen je ponajprije zahtjevnijoj publici i poznavateljima Sartrepva filozofsko-književnog opusa. No, to je vjerojatno i jedini tekst u ovoj »Republici« koji će oni manje zahtjevni možda poželjeti preskočiti. Na samu kraju, pridodano je šest kritika. Nažalost, većina ih se odnosi na već davno objavljene i obrađene knjige (uglavnom iz 1999) i tek se kritika nove pjesničke zbirke Tomislava Zajeca Rupa njegova imena izdvaja aktualnošću.

Kritičarskoj bi se rubrici ovoga broja »Republike« ujedno moglo i najviše prigovoriti — ponajprije zbog njezine neažurnosti. Ostatak će tekstova, pak, ozbiljnijim čitateljima nedvojbeno pružiti dovoljnu mjesečnu porciju književnosti i ostale literarne tematike.

Jelena Gluhak