Rock iz škrinje

Rock iz škrinje

Van Hajsek Orchestra glazbena je skupina čiji se rad zasniva na kombinaciji elemenata klasične, izvorne, popularne, komercijalne i rock-glazbe te samim time nema ništa zajedničko s uobičajenom gažerskom produkcijom i izvedbom

Samostalni umjetnik-skladatelj i akademski obrazovan glazbenik iznimno bogate biografije, Darko Hajsek, autor je više od petsto objavljenih i izvedenih djela koja je skladao za orkestre, zborove, baletne ansamble, film, kazalište, propagandne spotove, igrane, dokumentarne i dječje programe, a surađivao je i sa većim brojem likovnih (Goran Petercol, Goran Štimac, Dalibor Martinis), dramskih (Ivica Boban, Borna Baletić) i filmskih umjetnika (Vinko Brešan, Neven Hitrec).

Svirao je i pisao aranžmane za mnoge poznate bendove i njihove članove (Bijelo Dugme, Divlje Jagode, Drugi način, Vještice), a surađivao je i s mnogim poznatim jazz-glazbenicima (Csaba Dezseo, Domagoj Ralašić, Miro Kadoić) te nizom pojedinaca i društava koja njeguju izvornu hrvatsku glazbu i plesove. Njegova se glazba izvodila na gotovo svim kontinentima, a za izvedbu nekoliko njegovih uradaka otkupljena su svjetska, doživotna prava. Iako se okušao u svim glazbenim vrstama, cijeli njegov radni vijek obilježili su sklonost kombinaciji različitih glazbenih formi i velik interes za sva obilježja autohtone hrvatske glazbe. Na tom je tragu i njegov novi projekt, koji je nedavno doživio svoju premijeru. Projekt za koji je Hajsek napisao svu glazbu i tekstove koji nisu preuzeti iz hrvatske narodne baštine nazvan je Van Hajsek Orchestra.

Što je to Van Hajsek Orchestra?

— Zapravo, Van Hajsek Orchestra i nije novi projekt jer postoji već više godina. Nov je samo njegov oblik i način prezentacije. Naime, Van Hajsek Orchestra od nastanka do danas sakupio je više od sto članova, koji, iz razumljivih razloga, ne nastupaju uvijek zajedno. Neki od njih izvodili su glazbu koju sam skladao za predstavu varaždinskoga HNK Antigona. Za tu sam glazbu 1997, kao najbolji kompozitor, nominiran za nagradu hrvatskoga glumišta, ali neke su se stvari u koncepciji sastava od tada izmijenile. Ne toliko u samoj ideji, koliko u načinu prezentiranja glazbe. Sada sam pokušao stečena iskustva iskoristiti kako bih svoju viziju glazbe učinio što dostupnijom, zanimljivijom i razumljivijom širokoj publici.

Takvi su pokušaji, zato što podrazumijevaju podilaženje ukusu mase, obično koincidirali s drastičnim padom kompleksnosti i kvalitete glazbe. Jeste li i kako izbjegli tu zamku?

— Takvo razmišljanje ima osnove i upravo me ono potaknulo da pokušam popuniti prazninu koja je na hrvatskom glazbenom tržištu nastala višegodišnjom sustavnom dezintelektualizacijom, odnosno omalovažavanjem kvalitetne autorske glazbe na hrvatskoj glazbenoj sceni. Zato sam pokušao stvoriti nešto što se može nazvati umjetnost za narod. Zapravo, želio sam stvoriti glazbu čiji će elementi, kao i ona sama, biti jednako razumljivi i privlačni čovjeku bez ikakva glazbenog obrazovanja i interesa kao i njegovoj dijametralnoj suprotnosti, odnosno osobi akademskoga glazbenog obrazovanja.

Kakvu ulogu u ostvarivanju tog cilja ima spomenutih više od 100 izvođača?

— Van Hajsek Orchestra glazbena je skupina čiji se rad zasniva na kombinaciji elemenata klasične, izvorne, popularne, komercijalne i rock-glazbe te samim time nema ništa zajedničko s uobičajenom gažerskom produkcijom i izvedbom. A zbog potreba koje nameće nov način prezentacije podijelio sam ga na takozvani osnovni sastav i goste izvođače, čiji broj varira ovisno o mjestu, vremenu i načinu na koji se glazba želi izvesti. Tih gostiju ima stotinjak, a svi su oni iskusni i kvalitetni izvođači (članovi ansambla Lado i drugih udruga koje njeguju izvornu hrvatsku glazbu, solisti klasične glazbe, članovi mnogih zborova i orkestara te mnogi izvođači na izvornim autohtonim hrvatskim instrumentima kao što su mih, roženice, sopile, tamburice).

Kako bi se mogla nazvati ta glazba?

— Ma, mi je u šali nazivamo urbanim-simfonijskim-etchno-techno-rockom, ali to je ime koje samo približno odgovara glazbi. Teško mi je s malo riječi opisati te kompozicije jer je svaka različita. One su proizvod spajanja mnogih glazbenih stilova, a povezuje ih nit izvorne hrvatske glazbe.

Ta je koncepcija vidljiva i u glazbi za film Bogorodica, soundtracku koji je nagrađen Porinom, Mishimi — baletu čijoj je praizvedbi u zagrebačkom HNK prisustvovao predsjednik japanskog društva skladatelja Shin-Ichiro Ikebe, Brigadama ljepote — scenskoj glazbi izvedenoj u Cankarjevu domu u Ljubljani... Koliki je u biti odmak skladbi za Van Hajsek Orchestra napravljen u odnosu na te vaše uratke?

— U strogo glazbenom smislu moglo bi se reći da je razlika u tome što sam se skladajući glazbu za Van Hajsek Orchestra u većoj mjeri služio simetrijom u pogledu glazbene forme što je svojstveno popularnoj, izvornoj i euroklasičnoj glazbi, a u djelima koje ste naveli forma je mnogo slobodnija. Ipak, ideja vodilja prema kojoj sam stvarao tu glazbu jednaka onoj koju sam rabio pri skladanju glazbe za Bogorodicu, Antigonu, Zvuk Zemlje (kompozicija za zbor, komorni orkestar, elektroniku i umjetnički oblikovane instrumente od keramike koje su posebno za ovu skladbu napravili najistaknutiji hrvatski umjetnici), ili glazbe za promotivni spot Néstle Liona. Glazbu za tu reklamu, odnosno svjetska prava na korištenje tom glazbom otkupila je korporacija Néstle, a ona se osim po formi i pristupu gotovo nimalo ne razlikuje od glazbe koju izvodi Van Hajsek Orchestra. To između ostalog pokazuje da svijet nije zainteresiran za slušanje hrvatskih izvođača koji sviraju neku od glazbi koje izvorno ne potječu s našeg prostora. Odnosno, pokazuje da je naš najkvalitetniji izvozni proizvod naša bogata i raznolika kultura i tradicija koja je razvijenu svijetu koliko bliska toliko i različita, a samim tim i primamljiva. Mislim da je došlo vrijeme u kojem treba prestati uvoziti tuđu kulturu i tvrditi da je nešto dobro samo zato što nije proizvedeno u nas. Mislim da je došlo vrijeme da otvorimo prašnjave škrinje u koje smo zatvorili našu povijest i pažljivo pretražimo njihov sadržaj jer je vrlo izgledno, dapače sigurno, da ćemo unutra pronaći blago koje nam je, između ostalog, omogućilo i da tijekom stoljeća kreiramo i sačuvamo naš nacionalni identitet.

Postignuća koja ste naveli samo su dio vašega bogatog opusa. Kako je moguće da ste nakon tolikih uspjeha i toliko godina rada ostali poprilično samozatajni i relativno nepoznati široj javnosti?

— Upravo je ovaj projekt iskorak u tom smjeru, a za njega, da vam budem iskren, do sada jednostavno nisam imao ni interesa ni vremena.

Robert Taubek