O duhovnoj kulturi

O duhovnoj kulturi

Nikola Skledar, Čovjek i kultura, Zavod za sociologiju i Matica hrvatska Zaprešić, Zagreb 2001.

Knjiga čiji podnaslov glasi Uvod u socio-kulturnu antropologiju rad je Nikole Skledara, profesora socio-kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zadru i ravnatelja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Nastala je sažimanjem knjiga Čovjekov opstanak i Osnovni oblici čovjekova duha i kulture, te sadrži i obrađuje osnove socio-kulturne antropologije. Namijenjena je ponajprije studentima koji u programima imaju taj predmet, ali i svim ostalim zainteresiranim za tu znanost — u svijetu vrlo popularnu, a u nas još malo poznatu.

Knjiga je podijeljena na dva poglavlja, od kojih prvo nosi naslov Antropologija kao filozofija i znanost. Tu je uglavnom dan pregled pojave i konstituiranja antropologije kao filozofske discipline i kao znanosti, te se pokušao odrediti pojam kulture. Prikazan je odnos i veze socio-kulturne antropologije i njoj komplementarnih disciplina, kao što su biologijska antropologija, filozofijska i sociologijska antropologija. Također je dan i povijesni pregled samorazumijevanja čovjeka od antike preko srednjega vijeka do novovjekovnih shvaćanja. U tom kontekstu obrađen je i nezaobilazan problem odnosa spolova i položaja žena, a naposljetku je dan i pregled antropologijskih teorija, kao i teorijsko-metodologijska pitanja socio-kulturne antropologije s naglaskom na suvremene probleme i zadaće.

Drugo poglavlje, naslovljeno Osnovni oblici duhovne kulture, usmjereno je na procese i proizvode stvaralaštva ljudskog duha. Na prvom mjestu tu je jezik kao temeljni simbolički sustav ljudskoga duha nužan za razumijevanje svijeta i snalaženje u njemu kao i za duhovno stvaralaštvo uopće. Zatim su tu mit i magija kao prvobitni načini čovjekova odnosa spram svijeta, religija sama po sebi i u socio-kulturnom kontekstu, umjetnost kao stvaralaštvo i iz socio-kulturnog vidika, filozofija i znanost kao oblici duha i kulture te osnovni oblici čovjekova odnosa spram svijeta i bitnim načinima osmišljavanja i oplemenjivanja čovjekova opstanka, i na kraju izobrazba i odgoj kao integralne sastavnice kulture kojima se sve to prenosi i posreduje.

Ova knjiga svakako je vrijedan korak u prinosu boljem poznavanju u nas još nedovoljno poznate znanosti i pionirski znanstveni zahvat.

Antonija Vranić

Tragom nasljeđa

»Hrvatska misao«, časopis za umjetnost i znanost, Matica hrvatska Sarajevo, br. 18, god. V, siječanj-ožujak 2001.

Časopis pokrenut još 1943. u Sarajevu već 1944. prestaje izlaziti, obnovu doživljuje tek u prosincu 1996. i danas izlazi kao tromjesečnik.

Donosi niz različitih tema, a koncepcijski je podijeljen u nekoliko cjelina. Prva od njih pod naslovom Umjetnost ujedno je i najopširnija, a najvećim dijelom posvećena je književnosti. U uvodnom dijelu govori o simpoziju o Ivi Andriću održanu potkraj prošle godine u Travniku, s kojega su u ovom broju svoje tekstove ustupili Ivo Pranjković, Kristijan Lewis i Mirko Marjanović. Josip Lisac piše o Inojezičnim utjecajima u hrvatskim dijalektima, a Sanja Vulić O govoru podravskih Hrvata u Mađarskoj na temelju pučkih pripovjesti. Lidija Lučić izvješćuje o Jezično stilskim svojstvima pjesništva Veselka Koromana, a Siniša Nikolić o Janku Poliću Kamovu. Dragan Šimović piše u povodu četvrte obljetnice smrti pjesnika Vladimira Pavlovića. Tu je i niz proznih tekstova, kao i pjesama. Perpetuum mobile — Perpetuum stabile tekst je Dragana Šimovića posvećen slikarstvu Ljube Kovačića. O Rock kulturi piše Krešimir Krmpotić.

Predsjednik Matice hrvatske akademik Josip Bratulić autor je In memoriam Vlado Gotovac i Matica hrvatska.

Dio časopisa posvećen znanosti donosi tekstove Ivana Pederina o Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini pod srpskom okupacijom (1918-1920) i Astrid Bugarski Tragom bosanskohercegovačkog graditeljskog nasljeđa.

U Baštini o Vrhbosni piše Marko Vego, a o Vegi Esad Kurtović. Zapisi donose tekst Vladimira Premeca Diarium pathologicum in memoria anno MCMXLVIII.

Tu su i brojne recenzije novih knjiga i časopisa. U Kronikama Branka Balvanović donosi kronološki pregled događanja u Bosni i Hercegovini od srpnja do prosinca 2000, a Nevenka Nekić izvješćuje o Djelatnosti paneuropske unije.

Antonija Vranić