Kineski hakeri proglasili primirje

Kineski hakeri proglasili primirje

Bombastično najavljivan sukob američkih i kineskih hakera srećom nije odmaknao znatno dalje od pukih najava. Naime, samozvani savez kineskih hakera javnosti je obznanio prekid napada na američke internetske poslužitelje, istaknuvši pri tome kako oni neće biti povezani s bilo kakvim napadima koji se eventualno mogu dogoditi. Tako se sve svelo na postavljanje podrugljivih sadržaja na internetske stranice. U spomenutom priopćenju među inim navodi se da su poduzeti napadi postigli svoj cilj, odnosno kako je akcija pokazala da »domoljubni osjećaji još postoje u srcima većine Kineza«. Najvećim uspjehom Kineza može se smatrati napad DDoS i blokada internetskog poslužitelja Bijele kuće, koji je doveo do šestosatnog prekida u njegovu radu. Valja vjerovati da će u najskorije vrijeme postojeći protokoli komunikacije na Internetu biti zamijenjeni novima, tako da ćemo slične zgode, lišene bilo kakve svrhe i smisla, pamtiti tek kao povijesnu bizarnost.

Komunikacijski protokol za prijenos podataka pomoću golubova pismonoša CPIP

U eri zasićenosti tehnološkim čudima i inovacijama, skupina stručnjaka za komunikacije pokušala je razbiti monotoniju ostvarenjem ideje koja se 1990. pojavila u javnosti kao prvoaprilska šala. Riječ je o komunikacijskom protokolu koji je u cijelosti osmislio računalni znanstvenik David Waitzman, te ga sukladno ustaljenoj nomenklaturi koja se koristi i za sve ostale Internetske protokole objavio pod oznakom RFC 1149. Radi potpunosti valja istaknuti da je riječ o na svjetskoj razini usvojenoj nomenklaturi specifikacija niza protokola koji se primjenjuju za komunikaciju putem Interneta. Domišljati gospodin Weitzman predvidio je dakle da se umjesto kabela kao medij za prijenos signala koriste golubovi pismonoše i vjerojatno nije ni sanjao da će se spomenuta ideja ikada ostvariti u praksi. Skupina korisnika Linuxa pod nazivom Bergen Linux Group — BLUG uspješno je implementirala CPIP (Carrier Pigeon Internet Protocol) protokol prijenosa podataka između dva računala tako što su sadržaji paketa podataka bili ispisani na malim komadima papira koje su onda prenosili golubovi pismonoše. Eksperiment je u potpunosti uspio na udaljenosti od nekoliko kilometara brzinom koja je varirala od 0,08 pa sve do vrtoglavih 0,15 bita u sekundi.

Prvi internetski institut

Na poznatom britanskom sveučilištu Oxford osnovan je internetski institut koji će se baviti istraživanjima učinaka Interneta na razne aspekte ljudskog društva. Rezultati tih istraživanja rabit će se kao polazna osnova za izradu preporuka koje će taj institut davati drugim ustanovama kada se suoče s problemom koji je na bilo koji način povezan s Internetom. Hvale vrijedan potez naišao je na ozbiljnu financijsku potporu. Tako je fundacija Shirly osigurala početnu investiciju od deset milijuna funta. Dodatnih pet milijuna investirat će Vijeće za investicije u visoko školstvo Engleske (Higher Education Funding Council for England — HEFCE). Prostor je osigurao Balliol College koji se nalazi pri Oxfordu. Prema planovima taj institut treba početi s radom na jesen ove godine, pri čemu će se težište staviti na područja računalnih znanosti kao što su kriptografija, intelektualno vlasništvo i sigurnost transakcija pri poslovanju putem Interneta. Ideja o osnivanju instituta potekla je od laburističkog zastupnika u britanskom parlamentu Dereka Wyatta i naišla je na snažnu potporu dekana Balliol Collegea u Oxfordu Andrewa Grahama i podrektora Oxforda Colina Lucasa. Pokretači se nadaju da će institut privući brojne svjetske stručnjake za Internet, a u planu je i program stipendija za razne istraživačke projekte koji su u planu.

Simputer — jednostavni kompjutor

Problem digitalnog jaza jedan je od najvećih problema koje sa sobom donosi brzi tehnološki razvoj. U mnogoljudnim zemljama kao što je primjerice Indija, s velikim brojem siromašna stanovništva, taj problem još više dolazi do izražaja. Zbog svega toga u Indiji je još 1998. pokrenut projekt jeftina i jednostavna prijenosnog računala pod nazivom Simputer (Simple Inexpensive Mobile Computer). Prije nekoliko dana računalo Simputer predstavljeno je široj javnosti. Riječ je o računalu vrlo sličnu džepnim računalima PalmPilot, koja imaju mogućnost povezivanja s Internetom, koja se nalaze na tržištu već nekoliko godina. Računalo su realizirali četvorica profesora s Indijskog znanstvenog instituta te trojica inženjera iz softverske tvrtke Encore. Cijeli projekt stajao je deset milijuna dolara. Predviđa se da će cijena računala biti oko 200, što je vjerojatno previše uzmu li se u obzir financijske mogućnosti najsiromašnijih slojeva u Indiji.

Samopopravljujući internetski serveri

Jedan od vodećih proizvođača računala u svijetu, tvrtka IBM Corp., pokrenula je nedavno jedan od svojih najambicioznijih projekata. Riječ je o projektu nazvanu eLiza, koji želi realizirati računalo koje će se moći samo popravljati, čime se u potpunosti automatizira proces održavanja. Tako ambiciozan, ali istodobno iznimno rizičan projekt opravdava se činjenicom da problem povećanja složenosti sustava, koja proistječe iz sve većih zahtjeva od računala što se svakodnevno primjenjuju, dovodi do sve većih poteškoća u održavanju. Sagleda li se problem na taj način, upravo je logično zaključiti da bi bilo najbolje kada bi računala sama sebe mogla održavati. U vezi sa spomenutim projektom eLiza može se naći i informacija kako je zapravo jedan od velikih ciljeva projekta stvaranje računalnoga sustava koji bi se ponašao poput biološkog sustava. Bez obzira na te upravo nevjerojatne namjere tvrtka IBM namjerava u projekt investirati nekoliko milijardi dolara.

Slaven Batnožić