Hrvatski kao strani jezik

Hrvatski kao strani jezik

Kao i svake godine, skupu su se odazvali brojni sudionici (njih devedesetak), obuhvativši teme od lingvističke teorije do učenja stranih jezika u školi

Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL) održalo je 18. i 19. svibnja u Opatiji XV. savjetovanje, na kojem je središnja tema bila Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici. Uvodno izlaganje imao je Henry Widdowson iz Velike Britanije: Linguistic Description and Prescription, a u plenarnom dijelu izlagali su još Mirjana Vilke, Vladimir Ivir (Kognitivizacija i prevođenje) iz Zagreba te Helmut Gruber (Discourse Strategies in Conversation) iz Beča. Dalje se rad odvijao po sekcijama. Sve se više pridaje važnost i hrvatskom kao stranom jeziku, za učenje kojega pokazuju interes ne samo potomci hrvatskih iseljenika nego i strani slavisti koji nemaju nikakvu hrvatsku pozadinu. Na tom polju valja još dobrano poraditi i izraditi udžbenike, vježbenice, gramatike, kratke preglede kulture i civilizacije, a sve u skladu s najnovijim spoznajama o učenju i usvajanju jezika te o metodici poučavanja. Savjetovanje ima međunarodni karakter jer su predavači — osim iz Hrvatske — bili iz Velike Britanije, Austrije, Francuske, Slovenije, Poljske i Mađarske. U sklopu Savjetovanja održana je i jedna radionica (Henry Widdowson: The Appropriate Language for Learning), a — kao i svake godine — predstavljene su i knjige članova Društva izašle u protekloj godini. Tako je predstavljen Elektronički terminološki rječnik, izrađen na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, a pod vodstvom Anuške Štambuk, zatim knjiga Nade Šabec i Davida Limona Across Cultures o slovensko-britansko-američkom sporazumijevanju (Založba Obzorja, Maribor 2001) te napokon Zbornik radova održanih na skupu HDPL-a u Opatiji 1999. godine pod naslovom Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike (ur. Lada Badurina, Nada Ivanetić, Boris Pritchard i Diana Stolac). Svi se nadamo da će se iznaći sredstva i za objavljivanje zbornika s radovima pristiglima na ovogodišnje Savjetovanje.

Prisjetili smo se i početaka Društva prije 25 godina te osnivačice i prve predsjednice Društva, prof. dr. Mirjane Vilke, koja ove godine slavi sedamdeseti rođendan. Slavljenica je evocirala uspomene na prvu konferenciju i klimu u kojoj je Društvo stasalo (Bila tako jednom jedna konferencija psiholingvistike...). U završnom dijelu Savjetovanja održana je godišnja skupština Društva te još nekoliko izlaganja (Ivo Škarić, Damir Kalogjera, Anuška Štambuk, Vesna Mildner, Boris Pritchard). Rad HDPL-a nezamisliv je bez doprinosa akademika Rudolfa Filipovića, kojemu su članovi Društva minutom šutnje odali počast i zahvalnost. Primjetan je broj mlađih i vrlo mladih referenata iz redova znanstvenih novaka, što HDPL-u i jezikoslovnoj znanosti jamči sigurnu budućnost.

Nives Opačić