Pedagogija za treći milenij

Pedagogija za treći milenij

Odjel za školstvo predstavio je u ponedjeljak 7. svibnja, učenički dom Marija Jambrišak iz Zagreba kao primjer uspješne pedagoške prakse u trećem mileniju.

Pozdravnu riječ u ime Odjela uputila je njegova pročelnica Jagoda Blažina Miličević, a poseban gost prezentacije bio je Dragutin Tadijanović koji se sjećanjima vratio na svoj prvi posjet ovom domu u zagrebačkoj Opatičkoj iz davne 1931. godine, kada je objavio i svoju prvu zbirku.

Ravnateljica doma Ljubica Banović dala je povijesni pregled doma kao najstarijeg ovakvog tipa u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Nastao je u spomen na kraljicu Elizabetu, poznatiju kao Sisi, koja je i sama poticala obrazovanje mladih žena, a na prijedlog Marije Jambrišak, davne 1899, te je nazvan Elizabetin internat i otvoren 1. rujna 1900. Elitna karaktera, u njega su tada pristizale djevojke iz čitave Hrvatske, pa i ostalih dijelova tadašnje monarhije. Otad su se desile brojne promjene i krize, ali je dom sve uspješno prebrodio. Posebno se razvijao i širio nakon Drugog svjetskog rata, kad je naglašen njegov socijalni karakter. Devedesetih se ustaljuje ime Marije Jambrišak, kada je i otkrivena njena uloga u osnivanju doma. Danas je tu poboljšan standard, kvalitetna didaktička sredstva, uređen prostor, obrazovani i usavršeni profesori.

Pedagoginja Mirela Lekić osvrnula se na domske strukture. Danas tu boravi dvjestotinjak djevojaka srednjoškolki iz svih županija Hrvatske — uglavnom iz zdravstvenih i umjetničkih škola. One su podijeljene u homogene grupe o kojima brigu vode profesori odgajatelji, a uz njih tu je i ravnateljica, zdravstvena djelatnica i pedagog. Učenicama se nude tri vrste programa — mentorski, posebni i izborni, svi su otvoreni i fleksibilni. Tu su i razne grupe: plesna, fotografska i druge, te niz programa za obogaćivanje života: posjeti kazalištima, izložbama, izleti, susreti. Osnovana je i domska galerija, a održavaju se i razni prigodni programi, seminari, predavanja i radionice. Dom je i dobitnik brojnih priznanja i nagrada.

Na kraju se nazočnima obratila i Bosiljka Devemay, prosvjetna savjetnica u Zavodu za školstvo, a i same učenice izvele su kratak program kojim su potvrdile svoj trud i trud svojih profesora.

Strah od bolesti

Paraziti koji se prenose mesom na čovjeka naziv je znanstvene tribine održane 8. svibnja u organizaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, predavača akademika Teodora Wikerhausera. Voditeljica tribine bila je pročelnica Odjela mr. sc. Jasna Matekalo Draganović. Ovo predavanje tek je prvo u nizu iz područja veterine koja će se održati u sljedećem razdoblju, a povodom sve većeg straha stanovništva od životinjskih bolesti koje haraju svijetom.

Osim kravljeg ludila niz je drugih bolesti koje se također prenose mesom, iako je trenutačna pažnja javnosti prema njima smanjena.

Akademik Wikerhauser obradio je pet najučestalijih. Prvu od njih izaziva parazit Toxoplasma gondii čiji prenosnici su meso i organi sisavaca, ali se može prenijeti i fecesom zaraženih mačaka. Posebno je opasan za fetus trudnica. Kao preventiva meso životinja trebalo bi se termički obrađivati, a pomaže i njegovo zamrzavanje. Drugi među ovim parazitima je Taenia saginata, poznatiji kao trakavica goveda, koja napada njegovo srce, a karakteristično je da se njome može zaraziti jedino čovjek. Trakavica u čovječjem crijevu može narasti i do osam metara, te iz tijela izlučivati članke koji stvaraju jajašca, a koja goveda opet pojedu i time se krug zatvara. Taenia solium svinjska je trakavica koja je kraća, ali zato znatno opasnija za čovjeka, jer napada mozak. Kod životinja se lakše dijagnosticira. Čovjek može biti njen nosilac, ali i posrednik. Jedan od opasnih parazita je i Trichinella spiralis, poznatija kao trihineloza koja se prenosi mesom i mesnim prerađevinama domaće i divlje svinje, učestala na našim prostorima. Kod životinje se ne može dijagnosticirati individualno, samo na cijelom krdu. Posebno su opasni suhomesnati proizvodi koji nisu prošli termičku obradu.

Posljednji među ovim zloćudnim parazitima je Anisakis simplex koji napada morske ribe, ponajprije morske sisavce da bi se onda cirkulacijom života u moru prenosio i na ostale njegove stanovnike. Na čovjeka se prenosi jedenjem sirovog ili polusirovog ribljeg mesa, a uzrokuje probavne smetnje. Vidljivi su golim okom.

No utješno je da kod nas situacija još nije toliko dramatična.

Hispanska američnost

Odjel za povijest i Klub studenata povijesti Filozofskog fakulteta (ISHA Zagreb) organizirali su 10. svibnja predavanje Mirjane Polić Bobić na temu Svjedočanstva o otkriću i osvajanju Amerika.

Predavačica, inače romanistica po struci, govorila je o povijesti Španjolske i njenom osvajanju novoga svijeta, odnosno Indija kako su se Amerike nekoć nazivale zbog Kolumbove zablude. Posebno se osvrnula na prve pisane dokumente na španjolskom jeziku kao početke hispano-američke povijesti.

Nakon oslobađanja Amerike od kolonijalizma zaziralo se od hispanizma, pa tako i od hispanoameričke književnosti. Povijesno gledano, postojala je pretkolumbovska i postkolonijalna Amerika, no kolonijalni se period preskakao. Tako je početkom 20. stoljeća pojam hispanske američnosti čak i južnoamerikancima bio novost. Danas postoji cijela povijest recepcije tih pojmova.

Prvi hispano-američki tekstovi — kronike (uglavnom iz 17. i 18. st.) opisivali su otkrića, osvajanja, kolonizaciju i evangelizaciju, pružajući širok spektar informacija, a pisali su ih upravo oni koje su Amerike otkrivali, kolonizirali i pokrštavali. U to vrijeme javljaju se i neki hrvatski istraživači među isusovcima, od kojih su sačuvani zapisi.

U 18. stoljeću intelektualni pokret oko Španjolskog despota, uvidjevši da Španjolska sa svojim tzv. Indijama drži najveće svjetsko bogatstvo, pokreće brojne projekte — popise stanovništva i ekspedicije, tako da bi se taj projekt mogao nazvati ponovnim otkrićem.

Malobrojnim tadašnjim pismenim putnicima u Indije davani su upitnici s pitanjima o klimi, ljudima, životinjama, geografiji. Ti prvi podaci o novootkrivenom svijetu kod Europljana su izazivali šok, jer je njihov mentalitet i pogled na svijet bio još uvijek srednjovjekovni, križarski.

Postoji čitava povijest čitanja ovih kronika. Poseban interes za njih pobudio se ponovno 1992. godine proslavom petstote obljetnice otkrića Amerika.

Najave

Odjel za medicinu i Odjel za psihološku medicinu, etnopsihijatriju i antropologiju 22. svibnja u 18 sati organizira predavanje iz ciklusa predavanja o ljudskom mozgu na temu Možemo li mozak vidjeti?, a predavač će biti dr. Nada Bešenski.

Odjel za školstvo 23. svibnja u 18 sati organizira predstavljanje škole iz Nove Gradiške.

U Hrvatskom narodnom kazalištu 25. svibnja u 12 sati organizirana je promocija knjiga Marijana Matkovića koje su izašle u suradnji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske i Nakladnog zavoda Matice hrvatske.

Antonija Vranić