Od lokalnog do globalnog

»Nova Istra«, časopis za književnost, kulturološke i društvene teme, gl. ur. Boris Biletić, god. V, sv. XVI, br. 3-4, Pula, 2000.

Problemi oko izdavanja časopisa, tako poznati mnogim uredništvima u našoj zemlji, nisu zaobišli ni novi dvobroj »Nove Istre«, pa je uvodnik ovog izdanja uglavnom posvećen toj temi, ali i osvrtima ostalih medija na prošli broj. No, ogorčenost je rezultirala pomalo nepotrebnim obrambeno-napadačkim stilom u pokušaju da se dokaže važnost ovakvih izdanja, koja ionako o svojoj vrijednosti svjedoče — sama po sebi. To vrijedi i za ovo izdanje, koje na više od tristo stranica nudi mnoštvo sadržaja, od lokalnih do globalnih.

U rubrici Književnost, pored brojnih pjesničkih, proznih i dramskih radova (među kojima su i oni u nastavcima iz prošlog broja) suvremenih hrvatskih i jednog slovenskog pisca, kao najzanimljiviji prilog ističe se prijepis (priredila Irena Lukšić) iz dosad neobjavljena dijela Dnevnika karlovačke preporodne spisateljice Dragojle Jarnević, koja svojim »ženskim egzistencijalnim iskustvom« čini osebujni element naše književnosti 19. stoljeća. Prilog vrijedan pozornosti u rubrici Novi prijevodi onaj je posvećen prijevodima ruske kratke proze — i to one objavljene na Internetu, čiji se autori kreću u rasponu od manje poznatih, koji djela objavljuju isključivo tim putem, do onih, poput Mamljejeva ili Popova, koji čine važan dio suvremene ruske književnosti. Uz kratke biografije pisaca zainteresiranima su ponuđene i internetske adrese — za ddodatno proučavanje. Epitet ekskluzivnosti u ovom broju pripada objavljivanju dosad nepoznata teksta s predavanja o ljudskim pravima koje je Vlado Gotovac održao 1991. godine u Rovinju. U filozofskim prilozima autori se bave njemačkim filozofima — Žarko Paić piše o pitanju političkog angažmana Martina Heideggera, dok Alen Tafra razmatra neke aspekte Nietzscheove filozofije. Dijelovi koji časopis čine vrijednim izvorom podataka svakako su oni koji se tiču istraživanja baštine, a takvih je velik broj — od bloka posvećena Tinjanu i Tinjanštini s raznim povijesnim podacima, pregledom tinjanskih crkava, opisima običaja i sl., studije o hrvatskoj književnosti 16-18. stoljeća u BiH, do rubrike Prilozi o zavičaju u kojoj su najzanimljiviji podaci o starim tekstovima i njihovi transkripti, te o istarskim knjižnicama.

Posljednje stranice ovog broja, pored obilježavanja desete obljetnice Hrvatskog kulturnog društva Franjo Glavinić iz Rovinja, donose osvrte na filmove prikazane na pulskom i motovunskom filmskom festivalu (Film), te desetak književnokritičkih tekstova. Slike i crteži Miroslava Mandića — Mande, legende pulske alternativne scene, izabrani su za likovne priloge ovog broja, u cjelini vizualno pregledna i estetski ujednačena. Raznovrsnost tema i njihova zanimljivost i za one čitatelje koji nisu s istarskog područja i dalje ostaju glavni aduti časopisa.

Ljubica Anđelković