Koprivničko-križevačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Koprivničko-križevačka županija ima tri ogranka Matice hrvatske: u Đurđevcu, Koprivnici i Križevcima.

Đurđevac

U Đurđevcu je Ogranak Matice hrvatske osnovan u prosincu 1991. Prvi je predsjednik, ujedno i pokretač Ogranka, bio mr. Antun Šimunić. Nakon njegove smrti u proljeće 1993. ogranak tri pune godine nije radio ništa. U proljeće 1996. na čelo đurđevačke Matice dolazi profesor Zdravko Seleš, koji okuplja malu, ali radišnu ekipu (Vesna Brozovć, Nada Kožar, Željka Mihočka, Marijana Markošić i drugi). Tako je otada, usprkos lošim uvjetima rada (bez vlastitih prostorija, s godišnjom pomoći Grada Đurđevca od svega dvije tisuće kuna godišnje), Matica hrvatska Đurđevac neprestance djelatna putem niza različitih aktivnosti.

Najvažnija djelatnost svakako je ona izdavačka, tako da je u pet posljednjih godina objavljeno šest knjiga zavičajnih autora i prevodilaca. Godine 1996. objavljene su Elegije Sigismunda Ernušta, zbirka kajkavskih pjesama u prozi Zdravka Seleša, ilustrirana inicijalima Gordane Špoljar — Andrašić. Knjiga se 1997. našla u najužem izboru za nagradu Ivan Kukuljević Sakcinski, da bi 1998. dobila Brončanu povelju Matice hrvatske. Riječ je o iznimno zanimljivu izdanju koje za građu uzima hrvatsku povijest te o njoj progovara na nov pjesnički način, što ove elegije čini vrijednim poetskim postignućem.

Godine 1997. objavljene su dvije pjesničke zbirke na kajkavštini — Zdrmeždeno živlejne Đuke Tomerlina Picoka (opremljena fotografijama kiparskih radova njegova brata Ivana Tomerlina) te Nočna steza Božice Jelušić (opremljena crtežima Ivana Lackovića Croate). Godine 1998. slijedi zanimljiv projekt, a to je prevođenje dječjeg romana Mate Lovraka Družba Pere Kvržice na međunarodni jezik esperanto. Prevodilac knjige bio je Josip Pleadin, a ilustrator Vlado Mlinjarić. Roman je, inače, promoviran na kongresu hrvatskih esperantista u Varaždinu. Iste godine izlazi još jedna kajkavska zbirka domaćega autora — Z Jezušom f trejti jezero let Vladimira Miholeka, s crtežima Pere Topljaka Petrine. I posljednja izdana knjiga koju je Matica objavila u 2000. zbirka je sa sto kratkih štokavskih pjesama Božice Jelušić: Stolisnik (male forme), opremljena crtežima i akvarelima Ivana Andrašića. Sve su knjige brižljivo opremljene s ilustracijama domaćih slikara, redovito su to kvalitetna i zanimljiva izdanja koja publiku ponajprije traže u zavičaju, no otvorena su i drugim sredinama. Stoga su predstavljanja knjiga u Mjesecu knjige ili prigodom Đurđevačkih kulturnih manifestacija redovita aktivnost, a ista su izdanja predstavljena i koprivničkoj, križevačkoj, čakovečkoj, zagrebačkoj, osječkoj, velikogoričkoj publici.

Potkraj 2000. Matica hrvatska Đurđevac započela je i s izdavanjem edicije kalendara — plakata poezije, pri čemu su ponovno izdane Elegije Sigismunda Ernušta autora Zdravka Seleša, i to u imitaciji renesansnih izdanja, što je, kao i istoimena knjiga, naišlo na brojne pohvale.

Kratko je vrijeme, 1996. i 1997. godine, Matica hrvatska Đurđevci sudjelovala i u izdavanju časopisa »Hrvatski sjever«, no zbog financijske se spriječenosti morala povući iz projekta. Matičin ogranak za sugrađane nabavlja časopise Matice hrvatske, kao i neka druga izdanja udruga, putem razmjene, a Gradska knjižnica i čitaonica stavlja ih na raspolaganje svim članovima knjižnice jer Ogranak nema vlastite prostorije. Osim navedenog, đurđevačka Matica još povremeno organizira i tribine i predavanja, te suradnju s udrugama na području sjeverozapadne Hrvatske, što je, s obzirom na nezadovoljavajuće uvjete djelovanja, poprilično uspješno obavljen posao, koji će se nastaviti i nadalje.

Koprivnica

Budući da Matica hrvatska Koprivnica nema vlastite radne prostorije ni opremu potrebnu za realizaciju ambiciozna i bogata programa promicanja svih oblika kulturnog stvaralaštva, nastala ne samo u gradu Koprivnici nego i u svim krajevima Hrvatske, tijekom protekle 2000. godine ostvarila je program rada u skladu s vlastitim mogućnostima.

Zahvaljujući dobroti i razumijevanju Hrvatske gospodarske komore Koprivnica, u njezinim su prostorijama održavani sastanci predsjedništva koprivničke Matice, gdje se inače nalazi i dio dokumentacije Matice hrvatske Koprivnica. Drugi dio dokumentacije pohranjen je u Muzeju grada Koprivnice.

U skromnim uvjetima Ogranak Matice hrvatske Koprivnica razvio je relativno bogatu djelatnost. U najboljoj maniri tradicije, kao što su to primjerice bila izdanja zbirke poezije Slavka Fijačka Mistična hiža ili pak vrlo vrijedno izdanje Bedenik iz Koprivnice (Kapucin — Misionar — Biskup) skupine autora, a tiskano kao zbornik radova istoimenoga znanstvenog skupa, tako je i 2000. godine u sunakladništvu s kulturnom udrugom Nagnuća objavljen roman Koprivničanke Katarine Napan U sjeni, a ostvarena je i promocija iste knjige. Također su 2000. predsjedništvo i članovi Ogranka aktivno sudjelovali u pripremi Galovićeve jeseni. Raspisan je i natječaj za dodjelu nagrade Fran Galovićza najbolje književno djelo zavičajne tematike u više hrvatskih novinskih izdanja (»Večernji list«, »Novi list«, »Vijenac«, »Hrvatsko slovo«, »Glas Slavonije«, teletekst HRT-a). U suradnji s Odborom za Galovićeve jeseni i Gradom Koprivnicom — Upravnim odjelom za društvene djelatnosti, organiziran je bogat program Galovićevih jeseni 2000. godine. Matica je bila nositelj programa kod Galovićeve klijeti. U njezinoj organizaciji članovi Društva hrvatskih književnika — Sanja Pilić, Diana Rosandić, Tito Bilopavlović i Anđelko Novaković održali su susret s učenicima osnovnih i srednjih škola, dok je nagrada Fran Galovićza najbolje književno djelo zavičajne tematike dodijeljena Heleni Sablić-Tomić i Goranu Remu za Osječku čitanku.

Osim u tom vrijednom projektu Matica hrvatska Koprivnica sudjelovala je u izradi studije za prostorno uređenje koprivničko-križevačke županije, segmentu koji se odnosi na nepokretne spomenike kulture. Također je Matica bila i sunakladnik likovno-poetske mape Šetnja u koprivnički suton troje autora — Maje Gjerek Lovreković, Ivana Lovrekovića i Dražena Josipa Pavića. Matica hrvatska bila je i nositelj akcije, a u suradnji s Braćom hrvatskoga zmaja i Hrvatskim plemićkim zborom postavljanja spomen-ploče najznamenitijem Koprivničaninu — pravniku Baltazaru pl. Napulyju Dvorničiću.

Danas Matica hrvatska Koprivnica, koja kontinuirano, još od 1971, traži dodjelu radnih prostorija, broji 84 člana, na čelu s predsjednicom Majom Gjerek Lovreković, potpredsjednikom Draženom Ernečićem, tajnikom Miroslavom Betlehemom te gospodarskim tajnikom Vatroslavom Vrbanom.

Križevci

Matica hrvatska osnovana je u Križevcima kao Matica ilirska. Otpočetka je okupljala brojno članstvo, a između dva rata u Križevcima su priređivani Dani hrvatske knjige. Šezdesetih godina osnovan je Pododbor Matice hrvatske, koji je započeo djelatnost objavljivanjem »Križevačkog zbornika«. Godine 1990, 27. studenog, obnovljen je Ogranak Matice hrvatske. Ogranak je obnovio i izdavačku djelatnost, otkrivajući identitet grada i razvijajući ga na najbolji način. Jedna je knjiga posebno važna: Križevci — grad svetoga Marka Krizina — Križevčanina, darovana svetom ocu Ivanu Pavlu II. 2. srpnja 1995. u Košicama, a tiskana 1995. godine. Riječ je o izdanju objavljenu u čast proglašenja svetim Marka Križevčanina, bogato opremljenu starinskim fotografijama i kvalitetnim tekstovima.

I knjižnica grkokatoličke biskupije u Križevcima iznimno je veliko kulturno blago ovoga grada. U njega se zavirilo objavljujući kalendar s najljepšim stranicama iz raznih knjiga, u izdanju Knjižno blago grkokatoličke biskupije u Križevcima, 1998. godine. Godine pak 1996. objavljeno je još jedno vrijedno izdanje Ogranka — Kraljica mučenika Nikole Bengera (1695-1766), u kojoj autor iznosi o povijesti nastanka, napredovanja i čudesa čudotvornog kipa Blažene Djevice Žalosne, smještene na rijeci Koruškoj pokraj Križevaca, u doba kada je čitava Hrvatska jecala pod teškim teretom turskog jarma. Djelo je s latinskoga preveo Ljudevit Plačko.

Bogatu izdavačku djelatnost Matica hrvatska Križevci započela je 1991. malenom knjižicom — pretiskom iz 1904: Doček bana Jellačića u Križevcu dne 11. srpnja godine 1848., koju je, kako stoji u uvodu, napisao dr. Fran S. Gundrum — Oriovčanin, gradski fizik u Križevcu. Osobitu pozornost zaslužuje ipak pravo malo remek-djelo priređivača, potpredsjednika Matice hrvatske Stjepana Sučića, Gozbe i zdravice u hrvatskoj književnosti (od Marulića do Kaleba i Tadijanovića). Križevački štatuti, izdano 1994. godine. Izbor je to tekstova iz hrvatske književnosti o gozbama i zdravicama te upoznavanje Križevačkih štatuta, neobičnog i slavnog spomenika Križevaca i hrvatske kajkavske pučke književnosti.

Uz brojna druga, vrijedno je spomenuti i izdanje Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima predsjednice Križevačkog ogranka Matice hrvatske Renate Husinec i Petra Delića, iz 1995. godine, o povijesti Učilišta, u koju je utkan rad mnogih generacija đaka i profesora, a tu je i iscrpno i vrijedno izdanje dr. Ljelje Dobronić Kalnički plemenitaši, iz 1998. godine, s autoričinim rezultatima povijesnih istraživanja općeg stanja srednjovjekovnih društveno-političkih relacija što su se odrazile u životu domaćega puka, preciznije hrvatskih starosjedilaca nastanjenih na obroncima gore Kalnik.

Među novijim se izdanjima ističu 90 godina nogometa u Križevcima Franje Husineca, te Gimnazija u Križevcima Renate Husinec i Petra Delića, koji nastavljaju suradnju započetu na knjizi Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima.

Osim izdavaštvom, Ogranak Matice hrvatske Križevci bavi se i predstavljanjem knjiga, organiziranjem znanstvenih skupova, akademija i tribina, potom raznoraznih izložbi, koncerata i književnih večeri, kao i dobrotvornim akcijama i mnogim drugim aktivnostima. U novije vrijeme najviše je pažnje izazvao posjet Dragutina Tadijanovića Križevcima i promocija njegove zbirke pjesama Svi moji haiku, koja je Križevčanima pružila nezaboravnu književnu večer, a održana je 20. ožujka 2001.

Dobitnik brojnih priznanja za svoj rad, ovaj Matičin ogranak svakako će i u budućnosti nastaviti plodno i opsežno djelovanje, kojim obogaćuje ne samo kulturni život grada i županije nego i čitave Hrvatske.

Pripremila Katarina Marić