HRT je odveć komercijalan za javnu televiziju

HRT je odveć komercijalan za javnu televiziju

Nas zanima naš program i ne želimo se baviti programom kojim je zakonom dužna baviti se javna televizija. To znači: informativni program, dramski program, obrazovni program. Mislim da je trenutačno u ukupnoj strukturi programa HTV-a neprimjereno snažan dio programa koji pripada komercijalnoj televiziji. Javna televizija zato i jest javna! Pri transformaciji iz državne političke televizije u javnu određeno je da ona treba zadovoljiti javni interes i određeno je kakva bi struktura programa HTV-a morala biti, a što se ostavlja komercijalnoj televiziji

Miroslav Lilić poznat je široj hrvatskoj javnosti ponajprije kao dugogodišnji novinar i urednik na Hrvatskoj televiziji. Danas je on na čelu najveće hrvatske diskografske kuće i privatne televizijske kuće koja je na putu da postane prva ozbiljna konkurencija Hrvatskoj televiziji u njezinu četrdeset petogodišnjem postojanju.

Kako ste kao novinar i urednik na televiziji došli do položaja najjačeg čovjeka glazbene industrije? Možete li nam dati kratki presjek svoje karijere?

— Još u gimnaziji, u Šibeniku i Drnišu, pisao sam za »Plavi vjesnik« i u tih pet, šest godina dobio zlatno pero kao jedan među deset najboljih dopisnika iz Hrvatske. Šezdeset i sedme godine počeo sam raditi honorarno na Televiziji Zagreb, usporedno sa studiranjem. Studirao sam tadašnju jugoslavensku i svjetsku komparativnu književnost. Radeći na televiziji nakon tri godine prekinuo sam fakultet jer sam pao na engleskom, no studiju sam se uspješno vratio poslije. Na televiziji sam zasnovao stalni radni odnos, bio sam novinar reporter, urednik vijesti, pa sam počeo voditi kroniku, poslijepodnevnu emisiju o zbivanjima u Hrvatskoj. Nakon toga počeo sam voditi prvi dnevnik u 19:30 i drugi u 22:30, bio sam godinama urednik informativno-političkog programa, pogotovo u razdoblju od sedamdeset i šeste do osamdesete. Tadašnji dnevnici Televizije Zagreb bili su jako dobri, izbacili smo protokol i sastanke i dobili tri puta za redom nagrade kao najbolji dnevnik u okviru tadašnje Jugoslavije. Po kvaliteti drugi iza nas bili su Slovenci. Godine 1986. postao sam glavni urednik cijeloga programa. U tom razdoblju mislim da je TVZ bila zapažena po dobru informativnom programu, ali i po jako dobru dramskom programu. U razdoblju od osamdesete do devedesete TVZ imala je vrlo kvalitetne drame i gotovo svake godine novu domaću seriju, jer je vladalo stajalište da se televizijska godina pamti po televizijskoj seriji. Tako je nastalo Velo misto, Nikola Tesla, Zagrljaj Ranka Marinkovića, koji je Vrdoljak adaptirao, Kiklop, Vučjak, dakle nekoliko iznimnih serija koje su bile stvarno na vrlo visokoj razini. Treba spomenuti i kvalitetni dokumentarni program i glazbeni program od osamdeset i šeste godine do devedesete. TVZ je u okviru JRT-a pobijedila uvijek na natjecanjima za pjesmu Eurovizije, prema tome mislim da je tih desetak, dvanaest godina zlatno razdoblje kvalitete programa TVZ. Nakon stanke od nekoliko godina vratio sam se na fakultet i diplomirao. Srećom, imao sam nekoliko prijatelja koji su bili uporni u namjeri da mi pomognu, da nakon prekida ipak završim taj fakultet, i tako sam ga i završio.

Na televiziji sam devedesete godine napravio novu programsku shemu, jer kao što znate, nakon prvih parlamentarnih izbora Hrvatska televizija, koja je promijenila ime odlučila se za vlastitu shemu. Ako se zna da je u okviru tadašnjega jugoslavenskog programa, JRT programa, kako se to zvalo, TVZ sudjelovala sa dvadeset i šest posto, to znači, mi smo odjednom trebali sedamdeset i četiri posto programa, koji smo uzimali od ostalih televizija beogradske, sarajevske, titogradske, ljubljanske, napraviti sami, i u tome smo uspjeli velikim dijelom zahvaljujući angažmanu tadašnjega generalnog direktora Hrvoja Hitreca. Za dva do tri mjeseca imali smo samostalnu shemu. Tada je određena profilacija Prvog programa kao domaćeg programa s jačim filmovima, koji su bili zasnovani na književnim predlošcima, dakle kvalitetnijih filmova, tu i tamo neka serija, a Drugi program, koji smo zvali komercijalno-zabavni, sastojao se od serija, glazbe, pretežno komercijalnoga tipa programa.

Onda je došlo to nesretno vrijeme, za televiziju odlično ali nesretno za Hrvatsku — agresija. Napravili smo Program za slobodu, za koji mislim da je bio iznimno kvalitetan, posebno u tome što je vrlo dobro informirao gledaoce i stvarao moralnu čvrstinu građana Hrvatske i naših branitelja. Hrvatska je u to doba izgubila oko dvadeset i šest posto teritorija u agresiji, a raspoloženje naroda i branitelja bilo je izvanredno dobro, osobito nakon priznanja Hrvatske 1992. godine. Oko osmog mjeseca ja sam se povukao, ostao sam savjetnik tadašnjega generalnog direktora, Antuna Vrdoljaka. Moram reći da se Vrdoljak jako angažirao i dao nam punu potporu u Programu za slobodu. U kolovozu 1994. jedna grupacija privrednika kupila je Croatia records i ja sam se našao u diskografiji. Tu sam bio tri godine, no nakon dolaska Ante Glibote nismo se usuglasili u koncepcijama, i ja sam otišao. Bio sam osam mjeseci zamjenik predsjednika uprave Jadran filma u doba kad je Hitrec bio predsjednik uprave. U tom smo razdoblju Hitrec i ja napravili neke važne stvari. Nakon dulje stanke putem Jadran filma snimljen je fil Kad mrtvi zapjevaju Krste Papića, koji ne samo da je doživio dobar uspjeh u hrvatskom gledalištu nego i vani, posebno u Americi i Njemačkoj, po festivalima pobrao je brojne nagrade. Za vrijeme našega mandata snimljen je i film Transatlantik i na mom odlasku počelo je snimanje filma Bogorodica po scenariju Hrvoja Hitreca, u produkciji Jadran filma i Inter filma.

Imali smo veliku priliku, koja je propala, da Branko Lustig producira snimanje velike koprodukcije u Hrvatskoj, u kojoj bi glavnu ulogu igrao Harrison Ford. Tada je mijenjan scenarij pa se od toga odustalo, ali po Lustijevim ocjenama pripreme koje je napravio Jadran film bile su vrlo kvalitetne. Koprodukcija je propala jer je traženo da se smanji budžet, a s tim budžetom taj se scenarij nije mogao napraviti. Onda je američki koproducent, koji je na pripreme već potrošio pet, šest milijuna dolara, odustao. Zagrebačka banka stjecajem okolnosti morala je uzeti Croatiju records jer Glibota nije vratio kredit od pet i pol milijuna maraka, i onda su me zamolili da se vratim. To je bilo polovicom ožujka 1988. i otada sam u Croatiji records.

Koji su najvažniji diskografski projekti u Croatiji records na području klasične glazbe i jazza?

— Osim vrlo uspješnih projekata zabavne pop i rock-glazbe, u pet godina otkad sam bio u Croatiji records s prekidom od jedanaest mjeseci na području klasične glazbe i jazza objavili smo nekoliko vrijednih izdanja: Zagrebačke soliste, Kvartet saksofona, Matiju Dedića, Kelemena itd. Još prošle godine prodaja je bila veća, no sada je jako pala. Imali smo dosta dječjih izdanja, koja su bila vrlo dobra. Mislim da je Croatia records u ovih nekoliko godina izdala vrlo prestižna izdanja na području zabavne glazbe.

Koliko ste objavili CD-a s filmskom glazbom?

— U ovih nekoliko godina objavili smo pet CD-a filmske glazbe. Izdali smo dva soundtracka Zrinka Tutića, jedan Rajka Dujmića... Hrvatska je kinematografija siromašna, prema tome mi smo u tom razdoblju mogli objaviti mali broj izdanja filmske glazbe.

Sprema li se sad nešto i gdje su glavni problemi na području snimanja filmske glazbe?

— To će se nastaviti, iako je nekomercijalno i za nas financijski gubitak. Ta izdanja ne mogu se dobro prodati na tržištu, kao ni klasična glazba. No, smatram da Croatia records kao jaka diskografska kuća, bez obzira što na tome ne može zaraditi, novac zarađen od nekih drugih komercijalnih izdanja prelijeva u tu vrstu glazbe smatrajući da je to društveno vrijedno i dobro za kulturni imidž Croatije records i Hrvatske.

Jeste li tražili potporu Ministarstva kulture za takve projekte?

— Jesmo, još prije, ali odgovor je uvijek da ima važnijih stvari.

Na području opere još davno objavili ste Zrinskog i druga vrijedna izdanja...

— Što se opere tiče tadašnji Jugoton izdao je desetak važnijih hrvatskih opera, od kojih smo mi u posljednjih nekoliko godina napravili reizdanja na C-ima. Objavili smo vrlo seriozno izdanje Musica croatica. Tu predstoji velik i skup posao, a fonoteka, koja je najdragocjeniji dio Croatije records, treba digitalizirati snimke koje imaju vrijednost, da ne propadaju na vrpcama, i na tom području dosta je napravljeno, iako treba još dosta toga napraviti. Ključnu ulogu tu ima naš glavni urednik Siniša Škarica. Pokrenuli smo u okviru Croatija records etiketu Perfect music, i u tom programu izdajemo starija vrijedna izdanja pjevača iz hrvatske glazbe. Za mjesec i pol bit će izdan komplet od pet CD-a Ive Robića, a napravljen je i Krkljušev komplet. Prije tri godine objavljen je komplet hrvatske glazbene scene od sedamdesetih do osamdesetih, koji sadrži pet CD-a i deset kaseta. Sada je u završnoj fazi projekt hrvatske glazbe od šezdesetih do sedamdesetih. Uz svakodnevna izdanja vodimo računa da arhiva i fonoteka budu dostupne kupcima, ali i da je prezentiramo na za naše prilike zavidnoj umjetničko razini.

Pripremate li nešto s područja jazza?

— Da. Imamo ugovor sa Jazzettom, tvrtkom Boška Petrovića, i snimamo ove godine Hrvatski jazz sabor, a to činimo već četvrtu godinu za redom. Ove godine on je doveo, dijelom zahvaljujući Hrvatskim telekomunikacijama, sponzoru, vrlo kvalitetne muzičare s područja jazza, i kad to bude održano, objavit ćemo novi CD Hrvatski jazz sabor.

Hoćete li izdavati glazbene DVD-e?

— Hoćemo. Pred potpisom smo ugovora s Hrvatskim telekomom prema kojem bi Croatia records, zajedno s njima izdavala DVD-e. U planu je da se napravi jedan DVD-banner, napravit će se i jedan DVD od prije spomenuta jazza, izabrat će se sedamdeset minuta programa. HT je napravio dobar DVD s Parnim valjkom, a prvi je bio s Gibonnijem. Prema tome, kako se HT danas jače veže uz glazbu, tu također vidimo svoju mogućnost, pa ćemo onda nastojati i da se neko kvalitetnije izdanje operne i klasične glazbe nađe na DVD-u.

Što još planirate u Croatiji records? Koje projekte vidite kao najvažnije?

— To je teško konkretizirati, ali imamo svoj plan izdanja koji se temelji na devedeset posto izvođača zabavne glazbe, rocka i popa. Počinjemo s Parnim valjkom, koji će izdati ZKM 2. ZKM 2 izazvao je veliku pozornost i s njima počinjemo formirati posebnu etiketu, čiji ćemo naziv ovih dana osmisliti, gdje bismo njih i još nekog od pop-rock-sastava odvojili, na neki način posebno ih tretirali, smatrajući da se ta vrsta glazbe kvalitetom ne samo ističe i odvaja, nego zaslužuje poseban tretman u okviru kuće i normalno. Spomenuo sam i veliki projekt glazbe šezdesetih do sedamdesetih. Od ukupnog broja izdanja bit će šezdeset do sedamdeset posto reizdanja i kompilacija, četrdeset posto novih izdanja, u kojima su najjača imena s područja zabavne glazbe. Novo izdanje priprema i Prljavo kazalište...

Što mislite da bi država mogla učiniti na području diskografije, zakonski, ili putem Ministarstva kulture?

— Osnovno što država za diskografiju treba učiniti jesu veliki napori u sprečavanju i suzbijanju piratizacije. U svim europskim zemljama piratizacija je od pet do petnaest posto, u Hrvatskoj je ona sto pedeset posto. Ako se prije pet godina akcijom Autor mogla piratizacija videoprograma svesti na pet do deset posto, mislim da bi akcija državnih organa isto mogla napraviti na području audioprograma, iz nekoliko razloga: tu država gubi porez i PDV, a poznato je i da je svagdje u svijetu svetinja autorski honorar. Piratizacijom gube autori, gube izvođači i gubi diskografija. Mislim da bi država trebala prepoznati svoj interes da važnije projekte s područja klasike, opere i dječjih izdanja, sufinancira (kod dječjih izdanja bilo sa Školskom knjigom ili Mladosti), pa da se neka izdanja u dogovoru s ministarstvima prosvjete i kulture nađu na kasetama i CD-u i da budu sastavni dio programa. To bi dobro došlo i učenicima i diskografiji. Ja tu ne gledam zaradu, nego mislim da bi se takvom akcijom trebalo pomoći da se u klasici, operi i u dječjem programu naprave veći pomaci kako bi se učenicima omogućilo na lakši način učenje jednoga dijela literature, posebno u osnovnim školama.

Možete li spomenuti tko su vlasnici Nove TV i u kojem udjelu?

— Nova TV osnovana je 1999, kada se prijavila na natječaj, i moram istaknuti da smo tada bili jedini koji su se prijavili. To je bio natječaj za koncesiju na nacionalnoj razini. Dioničari su bili Europa Press Holding, »Večernji list«, Jadran film, Croatia film, Gama studio, koji je davao tehničku podršku, Croatia records, Miroslav Lilić, Tomislav Marčinko i »Sportske novosti«. Tih devet dioničara imalo je svoje dionice od pet, deset i petnaest posto.

Kako se razvija programska shema Nove TV?

— Dana 28. travnja 2000. potpisali smo koncesiju na deset godina s Ministarstvom prometa i veza. Imali smo eksperimentalni program od pet mjeseci u kojem smo uglavnom emitirali igrani film, glazbu i još neke emisije, a početkom studenoga krenuli smo s premijernih dvanaest sati programa, što s reprizama čini osamnaest sati programa. Vrijeme za pripreme iskoristili smo da na svjetskom tržištu izaberemo vrlo prestižne i popularne serije, filmove i dječje programe. Kao primjer u dječjem programu reći ću vam da su Teletubbies, koja je jedna od najpopularnijih crtanih dječjih serija u svijetu, napravljeni prije više od tri godine. HTV ih nije prepoznao, a mi smo ih prepoznali i otkupili i oni su danas jedan od naših najgledanijih dječjih programa. Isto tako otkupili smo nekoliko serija koje su u okviru svjetskih programa prestižne i prikazuju se s mjesec dana zakašnjenja u odnosu na svijet. Prije dva mjeseca uveli smo stalni termin koji je radnim danom od 22.00 i mislim da smo uspjeli u tome da bude vrlo gledan jer je kvalitetan. Vijesti smo preuzimali od CCN-a, a sada od njih preuzimamo vijesti koje bivaju emitirane nakon filma. Vjerojatno ćemo na jesen naći drugi termin, jer rad na informativnim emisijama vrlo je skup, a to je i razlog zašto nemamo dovoljno domaćega programa.

Na koji način vlasnici utječu na program?

— Trenutno sam ja direktor Nove TV, a osnovali smo kompaniju kojoj je direktor Ivica Blažičko, koja za nas kupuje, obrađuje i emitira program. Zajednički napravimo programsku shemu i onda operativna kompanija sve provodi. Mi nemamo nikakvo vijeće, tek sada idemo na skupštinu, pokraj lipnja, i na njoj će biti formiran novi nadzorni odbor, koji će biti sastavljen prema dioničarima. Vijeće za telekomunikacije mora dati odobrenje za promjenu dioničke strukture do koje će doći u određenim segmentima, i kad se izabere taj nadzorni odbor on će postaviti direktora i glavnog urednika, koji će bez ikakva vijeća normalno funkcionirati. No, razmišljamo da u rujnu, iako to zakon ne zahtijeva, postavimo vijeće uglednih intelektualaca, desetak ljudi koji bi se svaka dva mjeseca sastali, dali svoja mišljenja o programskoj shemi, o programu, određene sugestije, kako vide program i tome slično.

Ono što je trenutni nedostatak Nove TV jest da nema dovoljno domaće produkcije, no kako se mi financiramo isključivo od marketinga, a on je inače posljednju godinu u padu, a mi ga moramo uzeti od drugih oglašivača, nadamo se da ćemo uz ove druge zabavne emisije koje radimo, poput festivala, imati neke svoje originalne emisije u listopadu.

Kolika je pokrivenost teritorija sa signalom Nove TV? Imate li problema u suradnji s Odašiljačima i vezama?

— Nemamo problema u suradnji s Odašiljačima i vezama jer je Zakon o telekomunikacijama točno odredio gdje mi možemo staviti svoje odašiljače, a oni su svi u okviru sustava odašiljača HRT-a. Trenutna je pokrivenost sedamdeset i dva posto, ne područja, nego stanovništva. Sve su važnije urbane sredine pokrivene. Za mjesec i pol dana bit će pokriven i Varaždin, koji je sad pokriven preko kabelske televizije. Imamo i satelitsku stanicu u Jadran filmu, gdje nam je smještena tehnika u okviru Gama studija, ona stalno emitira program pa ga onda svi oni koji su na kabelskoj televiziji mogu gledati. Od prvog listopada pokrivenost će biti osamdeset posto.

Kolika je gledanost vaših emisija prema nezavisnim istraživanjima i na koji dio publike vi najviše ciljate?

— Najviše ciljamo na dio publike od sedam do trideset i sedam godina, i u tom su smislu i naši oglašivači zainteresirani za takav dio publike. Interes je većine oglašivača da prepoznaju budućeg kupca svojih proizvoda koje oglašavaju na Novoj TV u toj dobnoj skupini. Imamo relativno dobar marketing. Prije mjesec i pol, prema istraživanjima nezavisnih agencija, gledanost programa Nove TV veća je od gledanosti Trećeg programa HTV-a i razlika gledanosti između našeg programa i Drugog programa samo je jedan posto. Prvi je program najgledaniji, Drugi, pa Nova, pa Treći.

Treba također reći da je ponekad zbog nekih emisija određenog dana gledanost veća, ali u prosjeku je onakva kako sam rekao.

Koje su najgledanije emisije Nove TV?

— Najgledaniji su filmovi i serije Zakon i red, od dječjih emisija Teletubbiesi, gledan je mnogo i Herkules te Jerry Springer Show, dakle popularne emisije stranih programa.

Bivši glavni direktor HRT-a Antun Vrdoljak predviđao je da će nove privatne televizijske postaje donijeti pornografiju, no to se ipak nije dogodilo...

— On je vjerojatno smatrao da je to jeftiniji program, koji će donijeti veću gledanost. No, ako želite razvijati komercijalnu televiziju dugoročno, onda morate od početka nametnuti vrlo visoke standarde i kriterije da biste kod publike stvorili dojam ozbiljne televizije. Inače, po nekim istraživanjima rijetko gdje se dogodilo u zemljama tranzicije, uključujući Sloveniju, koja je imala Pop TV i Kanal A, da neka televizija tako brzo postigne visoku gledanost kao što je Nova TV, a to je zbog toga što se išlo vrlo ozbiljno u kvalitetne programe i filmove, koje su gledatelji prihvatili.

Planira li Nova TV proizvesti neku domaću seriju ili televizijsku dramu? Obično se domaći film razbija da bi se dobila serija, a Ministarstvo kulture pomaže te projekte putem natječaja...

— Za ovu godinu ne. Možemo o tome razmišljati samo u idućoj godini. Bez obzira što Ministarstvo pomaže s mnogo novca, treba osigurati i milijune iz vlastitih sredstava, a to mi s marketingom nismo kadri pokriti.

Domaće serije dakle može proizvesti samo javna televizija...

— Mi ne želimo učiniti kobnu pogrešku. Nas zanima naš program i ne želimo se baviti programom kojim je zakonom dužna baviti se javna televizija. To znači: informativni program, dramski program, obrazovni program. Mislim da je trenutačno u ukupnoj strukturi programa HTV-a neprimjereno snažan dio programa koji pripada komercijalnoj televiziji. Javna televizija zato i jest javna! Pri transformaciji iz državne političke televizije u javnu određeno je da ona treba zadovoljiti javni interes i određeno je kakva bi struktura programa HTV-a morala biti, a što se ostavlja komercijalnoj televiziji.

Govoreći o programima komercijalne televizije, postoje neke emisije na HTV-u koje su vrlo gledane, a koje produkcijski nisu toliko skupe kao neki dramski programi, recimo kontakt emisije, okrugli stolovi, Latinica, Ogresta, Forum... Hoće li Nova TV konkurirati HTV-u na tom planu...

— Nova TV od jeseni će imati slične emisije. U početku smatrali smo da ne trebamo takve vrste emisija, posebno okrugle stolove. Jednim dijelom to nije skupo, ali zahtijeva dobar studio, tehniku itd., a drugim dijelom jednostavno smo htjeli za početak dati do znanja da želimo maksimalni odmak od politike. Naime, u javnosti, kako u nas ima dobronamjernih ljudi, ali i zločestih, stalno se kalkulira čija je Nova TV, čije će ona interese zastupati. Kao što se vidi mi zastupamo interese gledatelja i komercijalnih programa. Ustrajavali smo da ne uđemo u takav tip emisija, jer neizbježno, bez obzira što se ne moraju izravno baviti politikom, imaju političke konotacije i automatski stvaraju određenu atmosferu, pa čim pustite jednoga, odmah zove drugi. Mi ćemo napraviti emisije slične Latinici i Željki Ogresta, okrugli stol koji će tretirati aktualne događaje, ali ćemo nastojati da to bude na drukčiji način, a da opet bude zanimljivo za gledatelje.

Hoćete li raditi nekakav kviz?

— Da, i to ne samo jedan. U pregovorima smo s Best MTM-om oko otkupa licence kviza Milijunaš, jednog od najgledanijih kvizova u svijetu, i na tome radi ekipa domaćih autora po licenci engleskoga partnera. To je kviz od petnaest minuta koji bi se prikazivao pet puta tjedno. Negdje smo pri završetku razgovora za kviz sličan Hugu, koji bismo radili u suradnji s Continental filmom, koji ima prava na uporabu lika mačka Garfielda. To je dosta skupo, jer treba ga kompjutorski obraditi. U pitanju su tri kviza, dva su sigurna, a za treći ćemo još vidjeti.

Najgledanija emisija HTV-a je dnevnik. Hoćete li vi ići na neki ambiciozniji projekt u budućnosti?

— Hoćemo. Ta informativna emisija po nekoj našoj zamisli bila bi oko 21.40, a počela bi u listopadu ili studenom. Trajala bi dvadeset minuta, imala svoje voditelje, velikim dijelom dolazila do priča i informacija s vlastitom novinarskom ekipom. Ne mislim da je pametno konkurirati dnevniku HTV-a, to je nemoguće zbog snažne infrastrukture HTV-a i u dopisništvima i u Zagrebu. Nakon što protutnji dnevnik HTV-a i Puni krug na drugome, emitirat ćemo dobar dnevnik s kratkim informacijama. Dio će biti kronika dana u kojoj ćemo objaviti najvažnije događaje u različitim novinarskim formama, a drugi najave sutrašnjih događaja, gdje smo u dogovorima s Europa Press Holdingom i s »Večernjim listom« da i oni sa svojim redakcijama sudjeluju u najavama sutrašnjih događaja time što bi najavljivali sutrašnje teme koje njihovi listovi obrađuju. Prema tome, takva emisija bila bi drukčije koncipirana i mislimo da bi bila različitija od dnevnika i od drugih informativnih emisija HTV-a i da bi privukla gledatelje.

Koje su vaše najvažnije kadrovske akvizicije? Koga biste najviše željeli u svojim redovima?

— Ostvarilo se ono što smo najavljivali — da se nećemo upustiti u bitku uzimanja ljudi sa HRT-a. Od početka govorim da se veći dio televizijskih novinara može naći u mladim novinarima, koje jednostavno treba obučiti i odgajati. Latinicu može napraviti drugi Latin, Željku Ogresta neka druga Željka. U suradnji s Fakultetom političkih znanosti nastojimo odabrati najnadarenije studente treće i četvrte godine novinarstva koji bi radili u budućem informativnom programu i s još nekoliko ljudi izgraditi do jeseni dvije, tri emisije tipova o kojima smo govorili.

Dakle, idete na profiliranje vlastitih novinara...

— Apsolutno.

Pripremate li otkup nekih novih serija i programa?

— Prije dvadeset dana sklopili smo ugovor sa BBC-om, a u tom paketu jedna je zanimljiva humoristična serija i pedeset i dvije emisije BBC World o životinjama te putopisi. To su sve premijerni programi. Ukupno je to oko sto dvadeset emisija i s tim bismo krenuli u jesen. Imamo kvalitetne ugovore s Foxom, Columbiom, Blitzom, i oni nam i dalje osiguravaju kvalitetne serije i filmove. Osigurali smo nastavke meksičkih sapunica koje običan narod voli vidjeti, ali i nastavak vrhunske serije Opstanak.

Hoćete li jačati udio dokumentarnoga programa?

— Dokumentarni program mi već imamo, sada ćemo ga znatno pojačati, a posebno mislim da su najprestižnije, u okviru svjetskih normi, dokumentarne emisije BBC-a koje su bez konkurencije po kvaliteti.

Prije početka rata udio drugih televizijskih kuća s područja bivše Jugoslavije bio je vrlo visok jer je to bio zajednički program, no danas na HRT-u gotovo da i nema slovenskih ni makedonskih filmova, serija ili emisija...

— Mislimo da određene emisije, upravo iz Slovenije i Makedonije, Nova TV planira preuzeti, titlovati i prikazati. Mislim da u suradnji sa Slovenijom i Makedonijom ni HTV ni mi nismo ništa napravili, a tu ima izgleda da bi određeni programi bili zanimljivi za naše gledalište i svakako treba uspostaviti jaču suradnju.

Planirate li neku emisiju o filmu?

— Pripremamo emisiju o filmu, domaćem filmu, manjim dijelom o stranom filmu. U tu svrhu angažirali smo savjetnika za izbor filmova, Nenada Polimca, kojeg smatramo vrsnim stručnjakom. Prije dva mjeseca uključio se u projekt. On i još jedna skupina imaju zadaću da naprave koncept tjedne emisije o filmu.

U toj emisiji bili bi razgovori s redateljima, glumcima... Mislim da će hrvatskim gledateljima biti zanimljiv neki film koji je u Hrvatskoj nastao prije trideset godina, priča o tome kako je nastao. Prikazat ćemo ga ponovno, a pritom će o njemu govoriti ljudi koji su ga stvarali. Osim toga ta emisija dala bi pregled zbivanja oko filma i filmskih događanja u Hrvatskoj i u svijetu.

Što pripremate na području glazbe i kazališta?

— Na području glazbe bit će emisija koja će se prikazivati dva puta tjedno, a zvat će se Infuzija. Nju radimo s mladom ekipom i u suradnji sa časopisom »OK« iz Europa Press Holdinga, a možda krene još prije ljeta. Što se tiče kazališta vjerojatno ćemo nešto pripremiti, što ovoga trenutka ne mogu konkretizirati. U svakom slučaju mislimo da to područje treba pratiti i da mi moramo na neki način biti prisutni u tom segmentu.

Ima li kakvih problema u pitanju zakonske regulative?

— Nema. Mi smo na vrijeme točno prema zakonu postavili odašiljače, čak i prije rokova koje je zadalo Vijeće za telekomunikacije, odnosno ministarstvo prometa i veza, i u tom smislu zadovoljavamo sve zadane kriterije.

Očekujete li vi kao televizija da država nešto napravi po pitanju zakonodavstva što bi olakšalo rad privatnim televizijama?

— HTV ima mnogo više marketinškog programa nego što bi trebala imati. Bez obzira što je mijenjan zakon, on još ne slijedi europske i svjetske standarde u smislu minutaže reklama. Sada su donijeli odluku da se ne mogu prekidati serije i filmovi reklamama, i da serija koja traje pola sata ne može imati reklamu, no ipak mislim da je HTV, s obzirom na pretplatu, više povlašten nego što treba biti u odnosu prema komercijalnoj televiziji s obzirom da je naš program također skup. Ukupni su troškovi Nove TV veliki, a ipak se financiramo samo iz marketinga i u tom smislu mislim da bi trebalo primijeniti drugačije parametre za javnu televiziju.

Što bi po vama bio maksimum reklama za javnu televiziju?

— Ne više od šest minuta po satu, a oni sad imaju devet. Bez prekidanja emisija reklamama.

Ima li Nova TV ambicija da se proširi i na Treći program HTV-a kad on bude privatiziran?

— Nema razloga. Treći program ima prednost što ima već gotovu infrastrukturu, možete sjesti i emitirati program i on će biti gledan na osamdeset posto područja. Procjenjujem da se u ovih nekoliko mjeseci Nova TV uspjela profilirati za gledaoce sa svojim programskim sadržajima. Mislim da nema razloga da ne ostvarimo ideje i konkretne pripreme emisija o kojima smo govorili. Imamo i dobar sportski program, utakmice talijanske lige, boks-mečeve, utakmice UEFA-e. Napravili smo dobar potez s talijanskom agencijom zaključivši ugovor za prijenos šezdeset posto svjetskog skijanja, tako da će biti dosta teško napraviti novu profilaciju Trećeg programa.

Nova TV neće se kandidirati jer je dobila koncesiju na nacionalnoj razini. Kako će to biti privatni kanal, nadamo se da će surađivati s Novom TV i da ćemo sjesti da se zajednički dogovorimo o profilaciji programa, da neke programske segmente koje će imati oni nemamo mi i da se to na neki način nadopunjava. Logično je da imamo zajedničkog interesa, ne zbog konkurencije HRT-u, nego da zajednički gledaju kako profilirati program, kako zadovoljiti gledaoce da se jedni drugima ne preklapamo preko programa.

Imate planova na području radija?

— Ne.

Kako vidite program OTV-a i smatrate li ga ozbiljnom konkurencijom?

— Program OTV-a nažalost ne smatram ozbiljnom konkurencijom, ali konkurencija nam ipak jesu. Mislim da OTV ima neke kvalitetne emisije koje nisu u gledalištu zastupljene koliko bi trebalo. Oni imaju prava, prije je to bilo pet sati sada tri, na tzv. umrežavanje lokalnih televizija, Marjana, OTV-a, Pule, Rijeke, Čakovca, Osijeka. To bi mogao biti dobar program s gledanošću većom od pedeset posto, no osim nekoliko emisija ne vidim da je tu nešto napravljeno. Mi želimo s njima surađivati oko kupnje nekih programa, proizvodnje domaćih emisija. Imali smo dva razgovora u posljednja dva mjeseca i nadam se da će ta suradnja dobro teći.

Razgovarao Zlatko Vidačković