Arije za pamćenje

Arije za pamćenje

Sve Komedijine godine, 1950-2000.

»Fizionomija kazališta ne stvara se programima, a još manje dekretima, nego svakidašnjom praksom, a stvara je podjednako i vodstvo kazališta i njezini članovi, i publika«. Te je riječi prije više od četiri desetljeća svojemu kazalištu uputio teatrolog prof. dr. Ivo Hergešić, jedan od prvih Komedijinih ravnatelja, istinski zaljubljenik u kazalište. I doista, Zagrebačko gradsko kazalište Komedija prvo je samostalno zagrebačko glumište utemeljeno da bi izvodilo komedije, odlukom Gradskog odbora iz 1951. godine, u kojoj se naglašava da je predmet njegova poslovanja prikazivanje vedrih i zabavnih scenskih priredaba, opereta i komedija te političko-satiričkih predstava. Već u prvoj sezoni Komedije postavljaju se tri Nušićeva djela, ali se izvodi i Leharova opereta Zemlja smiješka. Iako je opereta proglašena natražnjačkom, nevrijednom vrstom inače nepoželjnoga građanskog kazališta, pa je u poraću posve nestala s pozornica gdje je oduvijek uživala naklonost gledateljstva, brojni naslovi razvidno govore u prilog popularnosti ne samo te vrste popularnog glazbenog kazališta nego i pjevača, koji su uživali jednaku popularnost kao i njihovi kolege iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća u tadašnjem prostoru Streljane u Tuškancu.

Stoga je prvi od dva CD-a pod naslovom Sve Komedijine godine posvećen opereti i komičnoj operi, nezaobilaznom repertoaru te kazališne kuće u proteklih pedeset sezona. Devetnaest glazbenih brojeva čine presjek popularnih ulomaka i interpretacija, koje ostaju u pamćenju publike.

Drugi CD sadrži dvadeset tri songa iz mjuzikla i rock-opera, važne programske repertoarne okosnice Komedije, žanrova popularnoga glazbenog kazališta, kojima su publiku pripremile opereta i američke filmske ekranizacije spektakularnih mjuzikla. I tako su izvedbe mjuzikla donijele važnu novinu u hrvatskome glumištu, stekavši brojnu i vjernu publiku svih dobi, operetne zvijezde morale su se prebaciti u novu glazbenoscensku vrstu, koja u jednoj osobi traži dobra glumca, pjevača i plesača s mnogo scenskoga šarma.

Svi sudionici u realizaciji ovog projekta, od izdavača Best Music i Branka Starca, urednika Davora Schopfa, masteringa Alana Šnajdera, producenta Nike Pavlovića, do brojnih prvaka i ansambla, zbora i orkestra Komedije, zdušno nas podsjećaju na prvih pedeset sezona kazališta koje je objedinilo autorske prinose, izvođački aparat i publiku u jedinstvenu cjelinu, toliko potrebnu da bi se ostvarila magija glazbenoga kazališta. Zato u potpunosti treba pozdraviti ovaj izdavački pothvat.

Dalibor Paulik