Vrijedno, a nezapaženo

David Parkinson, Cinema, Oxford University Press, (hrvatsko izdanje: Film, Sysprint, Zagreb, 1999, prijevod Iva Čorak i Bruno Kragić uz redakturu Nikice Gilića)

Iako hrvatsko tržište ne obiluje knjigama o filmu enciklopedijskog karaktera, a i izvanredna Filmska enciklopedija Ante Peterlića već pomalo zastarijeva (nadamo se novom izdanju, ali s obzirom na smanjivanje potpore Hrvatskom leksikografskom zavodu to je manje izvjesno), u hrvatskoj je javnosti poprilično nezapaženo prošlo objavljivanje prijevoda knjige Cinema (Film) Davida Parkinsona.

Premda je riječ o knjizi namijenjenoj mlađoj publici, koja želi na jednom mjestu naći sve najvažnije o filmu od njegova nastanka do danas ispričano na pristupačan način bez previše stručne terminologije, riječ je o zanimljivu i korisnu priručniku za svakog filmofila. Ono što je čini naročito zanimljivom jest kategorizacija. Dok prva dva poglavlja kronološki prate razvoj filma od pokretnih slika do DVD-a, treće poglavlje bavi se filmskim žanrovima, četvrto pak prati životni ciklus filma (od priprema do distribucije), a posljednje poglavlje posvećeno je zanimljivostima.

Razdoblja i žanrovi

Poglavlje o nijemom filmu donosi i neke osnove teorije filma i opisuje sam nastanak filma, ali i studijski sustav, tadašnje filmske zvijezde (Hollywood u razdoblju nijemog filma), kao i razvoj umjetničkog filma u prvim desetljećima prošlog stoljeća (Eksperiment i ekspresija u Europi). Poglavlje o zvučnom filmu uglavnom je strukturirano po desetljećima, opisujući zlatno doba Hollywooda i uspon nacionalnih kinematografija potaknut uvođenjem zvuka, preko produkcije pedesetih i šezdesetih (Dokumentarni realizam ili ulaštena zabava), ne zaobilazeći pritom ni holivudski lov na vještice, pa sve do novih valova i prodora filmskog stvaralaštva do svih kutaka svijeta. Osobito je zanimljivo poglavlje nazvano Teme i priče (obrađeni žanrovi su akcija i pustolovina, komedija, kostimirani film i melodrama, kriminalistički film, film strave, mjuzikl, znanstvena fantastika, ratni filmovi i vestern) u kojem autor preporučuje neke filmove iz žanra grupirajući ih tematski po manjim skupinama (primjerice, kod kriminalističkog filma tu su detektivi, sudske drame, plaćeni ubojice, zatvorski filmovi...). Poglavlje o životnom ciklusu filma opisuje sve faze priprema, proizvodnje i distribucije filma. U poglavlje o zanimljivostima uključen je abecedarij filmskih zvijezda, dobitnici Oscara i razni rekordi, a knjiga ima i koristan rječnik, kazalo filmova i opće kazalo, što nije uobičajeno za knjige popularnog karaktera.

Bogatstvo ilustracija

U solidnom prijevodu Ive Čorak i Bruna Kragića ipak ima i nekih manjih pogrešaka (na primjer, imperijalna svemirska stanica Death Star iz Zvjezdanih ratova ne može se prevoditi kao Mrtva zvijezda nego kao Zvijezda smrti). Zvjezdani ratovi ujedno su i primjer gdje su i autoru i redaktoru promaknule sitne netočnosti, poput rečenice »Dok gradi neuništivu Mrtvu zvijezdu, Darth Vader sklapa savez s Jabbom the Hutom« (»neuništiva« stanica je uništena u prvom i trećem nastavku serijala, a navodni savez ne postoji). Ove rijetke pogreške navodimo jer je ipak riječ o najuspješnijem znanstveno-fantastičnom filmskom serijalu svih vremena, no one ne umanjuju izuzetnu vrijednost i zanimljivost knjige.

Konačno, treba naglasiti da je knjiga vrlo bogato ilustrirana (što je za knjigu ovakva karaktera iznimno važno) te odlično prelomljena, otisnuta i uvezana. Likovnoj opremi knjige jedina zamjerka ide naslovnoj stranici, koja nije osobito uspjela, a slaba kvaliteta ilustracije na naslovnici daje potpuno krivi dojam o unutrašnjosti knjige koja, izgleda izvanredno. Ovaj popularni filmski priručnik preporučujemo svim ljubiteljima sedme umjetnosti.

Zlatko Vidačković