Od baštine do novih medija

»Kulturni razvitak«, glasilo Ministarstva kulture Republike Hrvatske, godina II, broj 3, ožujak 2001.

U uvodu glasilo Ministarstva kulture donosi prilog o prvoj godini nove politike u kulturi, a tri su osnovna elementa strukturalnih reformi u odnosu kulture i društva te u odnosima unutar samoga kulturalnog sustava — to su nov način odlučivanja u kulturi, suodlučivanje između državne uprave, kulturnih stvaralaca i kulturne javnosti, kako je zasnovano u prijedlogu Zakona o kulturnim vijećima; potom nov materijalni položaj kulture, kako je osigurano poreznim olakšicama i rastom proračuna Ministarstva kulture; te nove kulturne preferencije. Antun Vujić piše o sjednici Vlade Republike Hrvatske od 8. ožujka 2001, posvećenoj decentralizaciji, a održanoj u Rijeci, gdje su se na dnevnom redu našli i novi zakoni koji se kreću smjerom decentralizacije.

Pregled realizacije proračuna Ministarstva kulture od 1. siječnja do 31. prosinca 2000, kao i pregled sredstava Ministarstva kulture u Državnom proračunu za 2001. priredio je Blaž Zidić; dok je u članku Program 2001. dan prikaz kulturnog razvitka za 2001. godinu, što obuhvaća više od pet tisuća različitih projekata. Uz to, donesen je i Pravilnik o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi. Nadalje, mr. sc. Ivančica Markovčić piše o poreznim olakšicama za kulturu i umjetnost, reguliranima u novim poreznim zakonima, koji pružaju mogućnost izbora kako ulagati u kulturu, a o osnovnim pojmovima i europskim iskustvima o sponzorstvu i donacijama u kulturi razmatra Krunoslav Leko, jer oni se u posljednja dva desetljeća javljaju kao dobrodošli dodatni izvori financiranja kulture uz financijska sredstva javnih vlasti države i lokalnih zajednica. Jadran Antolović govori o graditeljskoj baštini i turizmu, smatrajući da treba otkloniti zablude o međusobnoj suprotstavljenosti ekonomske i spomeničke vrijednosti, koje su rezultat konzervatorskog fundamentalizma prema kojem svako kulturno dobra treba izolirati od svake čovjekove aktivnosti koja bi na njemu mogla išta promijeniti, jer, smatra autor, postupanje s nepokretnim kulturnim dobrom kao s muzejskim izloškom najčešće vodi njegovu uništenju, odnosno padu ili gubitku ekonomske vrijednosti.

U rubrici Novi mediji o knjizi i novim medijima iznosi Marijana A. Mance, dok o globalizaciji i različitosti u rubrici Međunarodna kulturna suradnja pišu dr. sc. Biserka Cvjetičanin i Davor Mišković. U istoj rubrici, ali o različitosti i identitetu razmatra ponovno Davor Mišković, ali i dr. sc. Nada Švob-Đ okić. I u završnoj rubrici Kulturnih istraživanja donesena su dva vrlo zanimljiva priloga — Atlas kulture Krunoslava Leke te onoj Nine Obuljen o međunarodnim tokovima kulturnih proizvoda.

Katarina Marić