Kontrakcije nježnih boja

Kontrakcije nježnih boja

Slike koje je Koraljka izložila u Matičinoj galeriji nastale su u drugoj polovici prošle godine. Četrnaest ulja na platnu obilježuje kvalitativno eksperimentiranje s bojom kao temeljnim oblikom Koraljkina izričaja

U Galeriji Matice hrvatske su se, u podrumu u Matičinoj ulici, od 10. do 21. ožujka mogla razgledati djela mlade slikarice Koraljke Kovač pod zajedničkim naslovom Priče II. Rođena je u Zagrebu, završila Školu primijenjene umjetnosti i dizajna te diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Zlatka Kesera. Do sada smo se s njezinim radovima mogli upoznati na nekoliko skupnih izložbi Daklelososa, skupine od jedanaest mlađih umjetnica te više samostalnih izložbi u Klubu Gjuro II, Galeriji SC, Galeriji Gradskoj i drugdje, ali i u inozemstvu.

Postojanje insula

Slike koje je Koraljka izložila u Matičinoj galeriji nastale su u drugoj polovici prošle godine. Četrnaest ulja na platnu obilježuje kvalitativno eksperimentiranje s bojom kao temeljnim oblikom Koraljkina izričaja. Koraljka, naime, svojom rukom proizvodi razne oblike i njihove segmente, kvadrate, krugove, pravokutnike i ovale. Takve slikane oblike kompozicijski spaja u cjelinu koja će često moći podsjetiti na hipodamske regule horizontalnih i vertikalnih rasporeda s manjim odmacima. Postojanje insula kojih se Koraljka već godinama ne libi, nego u njih unosi posve osobne elemente, shvaćamo, dakako, kao komparaciju.

Koraljkin je potez, koji se može iščitati u izloženim radovima, instinktivan, jak i sugestivan. Jačinu poteza Koraljka naglašava pastoznim naslagama boje koja se, u najvećem broju slučajeva, miješa s voskom, ne bi li se dobio što vjerniji efekt teksture. Principi da se bojama dodaju dublji, simbolički predznaci uvećavani su gotovo plitko reljefnim namazima. Ploha Koraljkinih slika postaje podloga za sukcesivno istraživanje boje i njezinih učinaka. Lagana geometrizacija, djelomični minimalizam i enformelistički pristup veže se, u ovim djelima, uz Koraljkina poimanja prostornosti preko boje kao sredstva za iskazivanje treće dimenzije.

Nefiguralne kompozicije s asocijativnom odjecima, transparentnost boje u pojedinim dijelovima pravokutnih formata i ustrajavanje u ideji formatiranja plohe kao zbroja pojedinih obojenih površina može nas odvesti do kaleidoskopskih projekcija ili puzzlea. Doista, njezine slike mogli bismo krojački grupirati poput patchworka i one ne bi izgubile na snazi i smislu.

Boje odskaču s platna

Njezina paleta u velikom je postotku pastelna i topla, puna nježnih okera, narančaste, nijansi bijele, transparentne plave, ružičaste, žute, crvene... Ona kao da svojim iskazom slaže obojeni kolaž u cjelinu i dokazuje svoj neumorni crtački duh, makar to možda nije uočljivo na prvi pogled. Kontrakcije naslaga nježnih boja vrlo dinamički odskaču s površine platna i postaju vrlo, vrlo plitki reljef. S druge pak strane, Koraljka ne bježi od uporabe suprotnoga dijela kista te tako daje slikama osobit pečat ugrebavanjem linija u debelu naslagu paste.

Izložene slike Koraljke Kovač logični su nastavak velikih kolaža iz Galerije SC-a u kojima su obojene plohe papira lijepljene na podlogu. Razlika u materijalu toliko prevladava jer se Koraljkin stil danas prepoznaje na daljinu. Obojena struktura plohe i slike koje nemaju ni naziva ni potpisa izravno se dotiču jake ekspresivnosti i plasticiteta koje Koraljka njeguje. Bez obzira tražimo li u Koraljkinu slikarstvu momente jevšovarovskih premaza ili racionaliziranu murtićevsku akciju, njezina će djela uvijek ostati prepoznatljiva i posebna, radilo se o uljima ili o kolažima, koje također rado oblikuje. I kada Koraljka u budućnosti želi istraživati na kolažima, njezin će cjelokupni opus opstajati na liniji i plohi, boji i njezinim dinamičkim učincima te vedrini i toplini koje iz njezinih djela nepovratno izlaze.

Marko Kružić