Izazov pozornosti struke

Izazov pozornosti struke

Sveučilište u Zagrebu — Arhitektonski fakultet, 1919/1920. — 1999/2000. osamdeset godina izobrazbe arhitekata u Hrvatskoj, gl. ur. i red. Mladen Obad Šćitaroci, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2000.

Osamdeseta godišnjica (1919/1920-1999/2000) Arhitektonskog fakulteta bila je vjerojatno povod za pripremu prve monografije o nastanku, razvoju i ustroju toga fakulteta kao jedine institucije za izobrazbu arhitekata u Hrvatskoj. Naime, Arhitektonski fakultet u Zagrebu priredio je iscrpnu publikaciju koja u cijelosti prikazuje nastanak i razvoj fakulteta te širok spektar njegove nastavne, studentske i znanstvene djelatnosti.

Knjiga u tri dijela

Već samim prelistavanjem ove opsežne knjige (četiristotinjak stranica, sa 750 ilustracija, što fotografija, što autentičnih dokumenata), evidentno je da iza toga projekta stoji mnogo uložena truda i timskog rada, a svojstvena joj je dosljednost pristupa i pažnje posvećene detaljima kako bi se ilustrirao čitav univerzum koji takvu instituciju sačinjava.

Ovakav pothvat velikoga tima profesora, asistenata, znanstvenih novaka, autora brojnih članaka u knjizi, u svakom slučaju dokazuje dobro artikuliranu i jasnu namjeru stvaralaca ove knjige, u kojoj se čita ne samo njezin znanstveni nego i reprezentativni karakter.

Uredništvo ove ambiciozne i iscrpne publikacije potpisuju Mladen Obad Šćitaroci te njegovi suradnici Bojana Bojanić Obad Šćitaroci, Zlatko Karač, i urednice biografija Ariana Štulhofer i Zrinka Barišić.

Knjiga je koncipirana u tri dijela. Prva i najopširnija cjelina povijest je nastanka i razvoja Arhitektonskog fakulteta od samih početaka potkraj 19. stoljeća pa sve do 2000; nadalje, mogu se ovdje naći i sva zvanja i dužnosti nastavnika — rektora, dekana, prodekana, akademika, emerita; tu su istaknuto mjesto našle i vrlo detaljno razrađene povijest fakultetskih zgrada i nevolje kroz koje je prolazila uprava do postizanja cilja — izgradnje vlastite zgrade 1940. Slijedi opis ustroja Arhitektonskog fakulteta, kako je zamišljen i kako se praktično izvodi nastava.

Zagrebačka škola arhitekture

Biografijama svih nastavnika različitih struka koji su predavali na fakultetu posvećen je u cijelosti drugi dio. Navedeni su i svi nastavnici koji danas oblikuju programe edukacije i izgradnje mlade generacije arhitekata, na čelu s dekanicom Arhitektonskog fakulteta Hildegard Auf-Franić. Veliki dio, posve opravdano, zauzimaju njihovi prethodnici, pa se doznaje mnogo o područjima njihova interesa i djelovanja, koji su godinama stvarali zagrebačku školu arhitekture i konačno sam Arhitektonski fakultet. U trećem se nalazi kronološki poredana dokumentacija koja uključuje imena svih diplomanata, magistranata i doktoranata Arhitektonskog fakulteta.

Početak arhitektonske tradicije veže se uz školovanje prve generacije naših arhitekata u Beču (samo neki od njih su Julije Deutsch, Lav Hönigsberg i Martin Pilar), koji se nakon odlične visoke naobrazbe vraćaju u Zagreb. Studij arhitekture prolazi nekoliko faza — godine 1882. osnovana je Obrtna škola, čiji je ravnatelj bio poznati arhitekt Hermann Bollé.

Ako kronološki nadalje pratimo razvoj Fakulteta, od 1919. do 1926. Arhitektonski odjel bio je u sklopu Tehničke visoke škole. Važna epizoda odigrala se između 1926. i 1942. godine, kada je Arhitektonski odjel dio Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Njezin rektor bio je Ivan Meštrović, a izobrazba arhitekata počivala je na Arhitektonskom planiranju Drage Iblera. Tako su se među diplomantima takozvane Iblerove škole našli arhitekti Mladen Kauzlarić i Stjepan Planić. U fazi od 1926. do 1956. Arhitektonski odjel djelovao je i razvijao se u sklopu Tehničkog fakulteta (koji je osnovan 1919), a u razdoblju od 1956. do 1962. Arhitektonski odsjek nalazi se u sastavu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta. Važan pomak zabilježen je u akademskoj godini 1962/1963, od kada se ustanova zove Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i samostalna je znanstvena i nastavna institucija koja uvodi studente u teoretska i praktična znanja, surađuje s drugim sličnim ustanovama, odnosno obrazuje mlade stručnjake u dodiplomskim i poslijediplomskim programima.

Visoki kriteriji monografije

Zgrada fakulteta još od samih početaka, dok je Arhitektonski odjel bio u sklopu Tehničke visoke škole, kao i mnoge naše institucije, nije imala primjereno rješenje za sve potrebe svojih profesora i studenata. Ipak, potkraj dvadesetih tadašnjem Tehničkom fakultetu Ministarstvo financija i gradsko poglavarstvo ustupaju zemljišta za izgradnju novih zgrada uz Klaićevu i Ulicu Izidora Kršnjavoga, prema projektu prof. Huga Erlicha. Nakon oduzimanja dijela dodijeljena zemljišta gradi se Zgrada fakulteta na toj lokaciji prema projektu prof. Ede Šena i asistenta Milovana Kovačevića u Ulici fra Andrije Kačića Miošića 26, gdje se i danas nalazi.

Visoki kriteriji koje je postavio radni tim monografije održani su u svakom njezinu dijelu i ispunjeni do kraja. Poduhvat svakako zaslužuje pozornost struke i naše kulturne javnosti. Namjera je uređivačkoga tima bila da napravi knjigu koja će ostaviti dubok trag i poticaj za nove izazove, a u tome je u potpunosti i uspio.

Iva Brezovečki-Biđin