Priče s divljeg istoka

»15 dana«, ilustrirani časopis za umjetnost i kulturu, Centar za kulturu i obrazovanje Zagreb, godište XLIII, br. 6/2000.

Likovni okvir novih »15 dana« čine fotografije s motivom ženskih nogu u visokim potpeticama, svojevrsnim zaštitnim znakom jednog od najvećih fotografa današnjice, Helmutom Newtonom, kojemu je posvećeno i prvih dvadesetak stranica broja. Fotografije žena i portrete slavnih osoba prati tekst preveden iz kataloga retrospektivne izložbe Newtonova fotografskog opusa (održane u Berlinu u povodu umjetnikova osamdesetog rođendana), u kojem se uz Newtonove biografske podatke i stajališta o fotografiji naglašava jedinstvenost njegova stila u kojem u neprestanom variranju istoga motiva oslobođene ženske seksualnosti važnija od provokativnosti postaje njegova sposobnost da anticipira lik žene kakav će se razviti početkom trećeg tisućljeća.

Slijedi tekst u kojem Ivo Dekanović razmatra paradokse i protuslovlja stvaralaštva Miroslava Krleže, koji se očituju ponajprije u neslaganju političkih, ideoloških stajališta iznesenih u književnim djelima s onima koje je pisac osobno zastupao i podupirao, što je posve netipično za ostale europske ljevičarske pisce. Kao jedan od najočitijih primjera takva neslaganja autor razmatra pripovijest Veliki meštar sviju hulja. Makedonski dramatičar Goran Stefanovski u tekstu Priče s divljeg istoka postavlja pitanja o položaju i načinima djelovanja istočnoeuropskih umjetnika u današnjoj situaciji, u kojoj njihove zemlje ponovno pokušavaju pronaći vlastiti identitet kako unutar — od strane zapadnih zemalja zadanih — klišeja, tako i osciliranja između osjećaja duboke inferiornosti i ohole superiornosti, zaključujući da je pred izvedbenim umjetnicima s divljeg istoka ponovo stara i samotna domaća zadaća pronalaženja vlastitog imena, prostora i kontinuiteta.

Drugi dio časopisa ostavljen je za nešto ležernije teme, pa se tako Božidar Perharić u nostalgično-humornom tonu prisjeća glazbenog života zagrebačkog predgrađa između dva rata, koji su obilježile raspjevane domaćice, fućkanje i mundharmonike, dok Darko Lukić u putopisu na zanimljiv način predstavlja područje Nacionalnog parka Canaima. Za kraj kvantitativno nevelika, ali tematski raznovrsna broja ostavljena je pripovijest Šutnja L. N. Andrejeva.

Ljubica Anđelković