Zagreb u europskom eteru

Zagreb u europskom eteru

Iako Hrvatski radio (član EUR-a od 1. siječnja 1993) nije iskoristio sve mogućnosti u predstavljanju svoje kulture u okviru projekata EUR-a, sa zadovoljstvom moženo konstatirati da se od početka 1999. glazbenoradijski izvoz počeo povećavati

Kao što je poznato, obilježavanju stote godišnjice smrti Giuseppea Verdija prinos je dao i Simfonijski orkestar HRT-a koncertnom izvedbom rane majstorove opere Ernani 8. veljače u okviru Majstorskog ciklusa HRT-a i Koncertne direkcije Zagreb, u kojoj su protagonisti bili mlada talijanska sopranistica Alessandra Rezza, slovenski tenor Janez Lotrič, britanski bariton Marc Holland i naš bas Ivica Čikeš, uz Hrvatski pjevački zbor Ivana pl. Zajca i Zbor HRT-a. Izvedbom, koju je publika u dvorani Lisinski ispratila oduševljenim pljeskom, a kritika ocijenila vrlo dobrom, ravnao je šef-dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a Nikša Bareza, a koncert je prenosio III. program Hrvatskoga radija. Zahvaljujući redovitom članstvu u EUR-u Glazbeni je program Hrvatskog radija snimku koncerta satelitom distribuirao svim zainteresiranim članicama te najveće udruge javnih radija u svijetu, a njih je bilo mnogo. Zanimanje je očekivano, jer u ovogodišnjoj europskoj glazbenoj ponudi vezanoj uz Verdijevu godišnjicu te opere nema. Do sada su preneseni: Trubadur iz milanske Scale, Jerusalem iz Genove, Travijata i Krabuljni ples iz Metropolitana, Falstaff iz Münchena, Aida iz Busseta i Rekvijem iz bazilike Sv. Marka iz Milana.

Do kraja sezone 2000/2001. predviđeni su još ovi prijenosi Verdijevih opera: Nabucco iz Meta 24. ožujka, Simon Boccanegra iz Lisabona 2. lipnja i Macbeth iz kazališta La Monnaie iz Bruxellesa 30. lipnja.

Uoči skore 75-godišnjice Hrvatskoga radija (15. svibnja 2001) prisjećamo se prinosa našega radija europskoj medijskoj ponudi.

Počeci međunarodne razmjene

Radio Zagreb postao je član Međunarodne unije za radiofoniju u Ženevi već u sezoni 1928/29. Uz preuzimanje koncerata i opernih priredbi iz europskih glazbenih središta, povremeno je u međunarodnoj razmjeni trebao sudjelovati i svojim prinosima. Kakvi su oni bili?

Kako možemo iščitati iz starih radijskih listova, skromni, u skladu s mogućnostima glazbenog života u nas i općom situacijom u tadašnjoj državi. Prvi koncert koji je zagrebačka radiopostaja prenijela za članice radiofonske unije bio je u okviru Jugoslavenske večeri 20. veljače 1929. Program je pripremio tada jedini hrvatski profesionalni komorni sastav, Zagrebački kvartet, uz sudjelovanje violinistice Marjane Schön, pijanista Oskara Jozefovića te čelista Milana Ećimovića. Na programu su bile skladbe Franje Dugana, Krešimira Baranovića, Milana Sachsa, Luje Šafraneka-Kavića i Jakova Gotovca.

U povodu pete obljetnice, 15. svibnja 1931, Radio-stanica Zagreb priredila je Svečani koncert, koji su, uz Beograd i Ljubljanu, prenosile sve čehoslovačke radijske postaje i Radio Budimpešta. Na programu su bile skladbe hrvatskih kompozitora.

U sljedećim godinama u Europskim koncertima često su sudjelovale zajedno sve tri jugoslavenske radijske postaje, često i sa folklornim skladbama. Zato je pitanje izbora i kvaliteta izvedbe zaokupljalo zagrebačke kulturne radnike. Tako je primjerice stalni glazbeni kritičar »Obzora« Lujo Šafranek-Kavić u tom listu (br. 259 iz 1932) pisao da »treba postrožiti kriterij, jer nikakvih blamaža na račun kulturnog Zagreba ne smije više biti.«

Uz sudjelovanje u takvim zajedničkim koncertima, katkada je zagrebačka radiopostaja emitirala i neke svoje programe u pojedine zemlje. Tako su primjerice u siječnju 1936. u njezinim studijima s velikim uspjehom izvedeni tek pronađeni moteti Ivana Lukačića, koje je prenio i Radio Prag, a francusko je ministarstvo, za svoje radijske postaje, zatražilo naknadni prijenos.

Povijest se zna i ponoviti

Iako Hrvatski radio (član EUR-a od 1. siječnja 1993) nije iskoristio sve mogućnosti u predstavljanju svoje kulture u okviru projekata EUR-a, sa zadovoljstvom moženo konstatirati da se od početka 1999. glazbenoradijski izvoz počeo povećavati. Nakon tri koncerta Simfonijskog orkestra HRT-a koji su 1993, 1995. i 1998, pod ravnanjem Nikše Bareze, Igora Kuljerića i Mladena Tarbuka izravno emitirani u brojne eruopske zemlje (s nejednakim programskim i izvođačim dometima), u realizaciji Glazbenog programa Hrvatskog radija ostvarena su dva vrlo dobra koncerta u okviru Božićnog dana Europske unije radija. Naime, ansambl Lado (19. prosinca 1999) i Zbor HRT-a pod ravnanjem Igora Kuljerića (17. prosinca 2000) ostvarili su u Crkvi sv. Katarine u Zagrebu visoke izvođačke domete u interpretaciji božićno-glazbenog nasljeđa svih hrvatskih krajeva. No najveći prinos europskoj radijskoj ponudi odnosi se na euroradijski noćni program Euroclassic notturno. U njegovu okviru Glazbeni program realizirao je sto sati godišnje programa iz svojega bogatog arhiva. Među brojnim djelima hrvatskih autora koja su predstavljena međunarodnoj radijskoj publici našla su se i strana, u izvedbi hrvatskih solista i ansambala. Tako je prije dva mjeseca, da se vratimo Verdiju, emitirana integralna snimka majstorove opere Simon Boccanegra u produkciji Splitske opere.

Mirjana Paladin