Vijenac 184

Književnost

KNJIŽEVNI GLOBUS

KNJIŽEVNI GLOBUS

slika

Umro Robert Ludlum

SAD Američki pisac Robert Ludlum, poznat kao kralj trilera, umro je u 74. godini života od srčanog udara. Ludlum je postao poznat po brojnim bestselerima, a njegova 22 romana prevedena su na 32 jezika i prodana diljem svijeta u enormnoj nakladi od 210 milijuna primjeraka. Potkraj prošle godine Ludlum je objavio posljednju knjigu, The Prometheus Deception. Istodobno je radio na još nekoliko knjiga, od kojih će najmanje tri još izaći, kako je javio njegov izdavač, St. Martin's Press iz New Yorka. Ludlum se u svojim romanima, poput Ostermannova vikenda, Holcroftova ugovora i ostalih, specijalizirao za teme iz politike i špijunaže.

/slike/vijenac/Vij184/STG01554.gif


Potter i Jones za dobrotvorne svrhe

Velika Britanija J. K. Rowling, autorica knjiga o Harryju Potteru, i Helen Fielding, autorica Dnevnika Bridget Jones, objavile su posebne knjige, čiji će prihod ići organizaciji Comic Relief. Fantastic Beasts and Where to Find Them »udžbenik« je za prvu godinu škole za čarobnjake Hogwart, a Quidditch through the Ages, pojašnjava pravila omiljenoga sporta Harryja Pottera. Helen Fielding pak nudi Bridget Jones's Guide to Life, u kojemu junakinja daje savjete o organiziranju zabava, vođenju kućnih financija i, dakako, dijetama. Sva tri naslova napisana su isključivo za Comic Relief, organizaciju osnovanu 1985, koja financira projekte za siromašne u Velikoj Britaniji, dok dvije trećine budžeta idu u projekte u Africi.

/slike/vijenac/Vij184/STG01554.gif


slika
Objavljena pisma braće Grimm

Njemačka Prvo sveobuhvatno izdanje korespondencije braće Jacoba i Wilhelma Grimma objavljeno je kod štutgartskog izdavača S. Hirzela. Knjiga sadrži oko šesto pisama, i čini prvi dio kritičkog izdanja sabrane korespondencije dvojice istraživača književnosti, jezikoslovaca i skupljača narodne predaje, poznatih ponajprije po izdanjima bajki. Već deset godina njemački i strani znanstvenici rade na korespondenciji, koja se sastoji od sveukupno trideset tisuća pisama, pri berlinskom Humboldtovu univerzitetu.

/slike/vijenac/Vij184/STG39255.gif


Elena Poniatowska dobila nagradu Alfaguara

Španjolska Meksička spisateljica Elena Poniatowska dobitnica je španjolske nagrade Alfaguara, u vrijednosti od 140.000 dolara. Žiri je u Madridu nagradio spisateljicu za roman La piel del cielo. Rođena u Parizu, Poniatowska živi od devete godine u Meksiku, a autorica je romana La noche de Tlatelolco, Hasta no verte Jesús mío i drugih. Nagradu Alfaguara od 1998. godine dodjeljuje istoimeni španjolski izdavač, a to je ujedno i jedna od financijski najjačih nagrada za književnost na španjolskom jeziku. Ove godine u konkurenciji je bilo čak šesto rukopisa, uglavnom iz Latinske Amerike.

/slike/vijenac/Vij184/STG39255.gif


slika
Bečka biblioteka izlaže Bernhardovu ostavštinu

Austrija Austrijska nacionalna biblioteka u Beču prvi put izlaže rukopise i nepoznati foto-materijal iz ostavštine austrijskog pisca Thomasa Bernharda, preminula 1989. godine. Izložba, koja je otvorena do 16. travnja, a zatim se seli u Linz, prikazuje kronološki poredane spise s portretima ljudi koji su igrali važnu ulogu u autorovu životu, spajajući tako njegov rad i biografiju. Središnje su osobe Bernhardov djed Johannes Freumbichler, također pisac, i Hedwig Stavianicek, koja je otkrila njegovu darovitost i pomogla mu da uđe u književne krugove. Izložba daje uvid u Bernhardov način rada, i to prikazom različitih stadija razvoja tekstova, često ukrašenih oštrim uvredama na vlastiti račun.

/slike/vijenac/Vij184/STG34682.gif


Umrla Rafaela Chacon

Kuba Kubanska pjesnikinja Rafaela Chacon Nardi umrla je u Havani u dobi od 75 godina. Kako su javili kubanski državni mediji, pjesnikinja je umrla od raka. Njezina je prva zbirka pjesama izašla 1948. pod naslovom Viaje al sueno. Njezina su djela prevođena na engleski, francuski i ruski jezik.

/slike/vijenac/Vij184/STG34682.gif
/slike/vijenac/Vij184/STG34682.gif


slika

Objavljene nove stranice dnevnika Anne Frank

Nizozemska Nakon tri godine natezanja oko autorskih prava, objavljeno je novo izdanje Dnevnika Anne Frank, s pet do sada nepoznatih stranica. Stranice otkrivaju Annina razmišljanja o tome kako se njezini roditelji više ne vole i kako joj je teško razgovarati s majkom. Prijatelj Annina oca otkrio je prije tri godine da mu je Otto Frank predao stranice prije smrti 1980. s uputama da ih ne objavljuje dok su on i njegova druga žena živi. Anne je dnevnik počela pisati 1942. u Amsterdamu, gdje se s obitelji skrivala od nacista, a posljednju je stranicu ispisala 1. kolovoza 1944, tri dana prije nego što je otkrivena. Ona i njezina sestra Margot umrle su u koncentracionom logoru Bergen-Belsen.


Iva Krtalić-Muiesan

Vijenac 184

184 - 22. ožujka 2001. | Arhiva

Klikni za povratak