Izdanja udruga MH

Sveti Vlaho iz raznih vizura

Sveti Vlaho: Dubrovački parac u hrvatskoj književnosti, Matica hrvatska Dubrovnik, Dubrovnik, 2001.

Ovu su antologiju tekstova o sv. Vlahu sastavili i uredili Luko Paljetak, Dunja Fališevac i Miljenko Foretić, a sadrži tekstove posvećene svecu i dubrovačkom zaštitniku nastale od 11. stoljeća pa sve do 2000. godine. Autori antologije vodili su se pri izboru estetskim i kulturnopovijesnim kriterijima. Svoje su stihove sv. Vlahu posvećivali autori ne samo iz Dubrovnika i njegove okolice, nego i pisci iz drugih krajeva Hrvatske. Tako ćemo u antologiji pronaći stihove I. Gundulića, M. Vetranovića, F. Supila, M. Nardellija ali i A. Šenoe, V. Deželića, D. Britvića, D. Horvatića, D. Tadijanovića. Uvršteni su ne samo tekstovi pisani na hrvatskom, nego i oni na latinskom, francuskom, talijanskom i njemačkom jeziku. Uz pjesnička ostvarenja koja prevladavaju, antologija sadrži i prozne ulomke (legendu Sveti Vlaho spasava Dubrovčanina iz čistilišta M. Kusijanovića, Dubrovačke slike i prilike J. Berse, ulomke iz Statuta grada Dubrovnika i dr.) te nekoliko dramskih tekstova (Maškarate ispod kuplja, Čudo Sv. Vlaha I. Vojnovića) Uz tekstove, knjiga sadrži mnoštvo ilustracija s prikazima sv. Vlaha.

Čitatelj ima tako priliku vidjeti kako su razni majstori (slikari, kipari) doživljavali sveca (od kraja 12. stoljeća do 2000). Njegov se lik nalazi na slikama, reljefima crkava, na raznim mjestima u Gradu, na zastavama brodova, plovidbenim dozvolama i, uostalom, na svim onim mjestima za koje su Dubrovčani mislili da ih jedino sv. Vlaho može očuvati od nevolja koje na njih vrebaju. Sve to upotpunjuje antologiju te omogućuje čitateljima da sagledaju sv. Vlaha iz različitih vizura, slažući istodobno vlastitu sliku Dubrovnika onoga i sadašnjeg vremena.

Sveti Vlaho i Dubrovnik povezani su vidljivim i nevidljivim nitima, a ova antologija pomaže nam da te niti uvijek ponovno otkrivamo, pridajući tako, sebi i drugima, vječnu priču o Gradu i Svecu.

Tanja Tomašić

Korisno štivo

Duško Geić, Gramatika trogirskoga cakavskog govora, Matica hrvatska Trogir, 1998.

Ova je knjiga nadopuna Rječnika trogirskoga cakavskoga govora, a namjera joj je upotpuniti spoznaje o tom lokalnom govoru za razdoblje od polovice 19. do polovice 20. stoljeća. Građa je prikupljena anketiranjem, a korištena su i privatna pisma, ugovori, oporuke, dok se za novije vrijeme autor poslužio prilozima iz humorističkih časopisa pisanih u dijalektu. Pisana je kao i standardne gramatike hrvatskoga književnog jezika te sadrži poglavlja o glasovima (obrađuju se samoglasnici, suglasnici, akcenti), oblicima (govori se o imenicama, pridjevima, zamjenicama, brojevima, glagolima i nepromjenjivim vrstama riječi) i sintaksi. Sva su pravila oprimjerena. Na kraju knjige je Dopuna Rječnika trogirskog cakavskog govora tiskanog 1994. g.

Knjiga će biti od velike koristi dijalektolozima, posebno onima kojima su predmet proučavanja cakavski govori.

Tanja Tomašić

Dragocjen prilog

»Našički zbornik«, 5, Prilozi za povijest grada, MH Našice, 1999.

U petom broju »Našičkog zbornika«, kao i u prethodnima, obrađuje se određeno povijesno razdoblje ili zanimljivost iz našičkog kraja, čime zbornik postaje dragocjen prilog upoznavanju prošlosti, u čemu Matica hrvatska ima veliku ulogu.

Ovaj zbornik svojim bi temama trebao dopuniti mnoge nepoznanice i praznine iz prošlosti Našica, a svaki pokušaj osvjetljavanja pojedinih detalja iz prošlosti dobro je došao jer je dosta arhivske građe nestalo pa postoji mogućnost da dio prošlosti zauvijek nestane.

Koncepcija je zbornika da se objave segmenti iz prošlosti koje do sada nitko nije obrađivao ili su malo poznati. U ovom broju prilozi su desetorice strpljivih istraživača povijesne i kulturne baštine, različite dobi i tematskih usmjerenja. Tako se mogu naći prilozi o članovima plemićkoga roda Aba-Khán, gospodarima Našica od 1229. do 1403, kapeli s grobnicom obitelji Pejačević u Našicama, o govoru našičkoga kraja i mnogim drugim zanimljivim temama.

Antonija Vranić

Poticajni zbornik

Jezikoslovac fra Josip Jurin; Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Matica hrvatska Primošten, Gradska knjižnica Juraj Šižgorić, Šibenik, Primošten-Šibenik, 1999.

Zbornik je posvećen gramatičaru i leksikografu fra Josipu Jurinu, s namjerom da upozori znanstvenike na toga neopravdano zapostavljena filologa iz 18. stoljeća.

B. Tafra nas upoznaje s Jurinovom gramatikom i njegovom leksikografskom ostavštinom. Jezik te gramatike štokavska je ikavica, prošarana jekavizmima. S. Vulić govori o Jurinovu leksiku u kontekstu svoga vremena i ističe zanimljivost njegovih osobnih pokušaja u tvorbi riječi, a V. Muljević iz Jurinova rječnika izdvaja tehničku terminologiju koja uključuje pojmove iz matematike, vojske, pisanja, agronomije. P. Knezović bavi se stilskim figurama u Jurinovoj gramatici, S. Bačić upozorava na njegove nepoznate rukopise. J. Kale napravio je tematski izbor iz Kalepina-Jurinova trosveščanog rječnika koji sadrži talijanske, latinske i hrvatske riječi. N. Bezić-Božanić govori o ljudima koji su živjeli u Primoštenu u 18. stoljeću i tako daje kontekst u kojem je Jurin djelovao. Ovaj zbornik siguran je poticaj za buduća istraživanja Jurinova života i rada.

Tanja Tomašić

Prva cjelovita povijest ribarstva

Ante Beverin, Ribarska industrija u Salima, MH Zadar, Sali, 2000.

Autor knjige Ante Beverin vrijedan je skupljač građe o mjesnoj prošlosti i kulturi. Objavljeni prvi dio knjige (drugi je u pripremi) obuhvaća razdoblje od osnivanja i gradnje tvornice u Salima do šezdesetih godina 20. stoljeća.

Građa je dobro priređena i prikazana pa i vrlo povoljno stručno ocijenjena.

Nije obrađen samo rad i razvoj tvornice, nego se daje i pregled ribarstva sa statističkim podacima o ulovu, vrstama ribe, potrošnji, ribolovnom alatu i sredstvima, broju ribara i vrstama brodova, preradi i soljenju ribe te usporedba ulova između Sali i drugih središta, a osim toga pruža osvrt na cjelokupnu ribarsku industriju u Hrvatskoj i pregled svih tvornica ribljih konzervi. Na kraju su izvori i literatura te je priložen i veći broj slika, nacrta, isprava, arhivske građe i dokumentacije o radu i razvoju tvornice, kao i ukupan popis radnika tvornice.

O ribarstvu i ribarskoj industriji na našoj obali napisan je velik broj radova, ali još premalo i s dosta praznina, zato je ova knjiga kao prva cjelovita povijest ribarstva i ribarske industrije u Salima vrijedan prilog upoznavanju prošlosti Sali i Dugog otoka.

Antonija Vranić

Raznovrsna revija

»Književna revija«, Matica hrvatska Osijek, br. 3-4, Osijek, 2000.

I ovaj broj osječke »Književne revije« pruža niz zanimljivih tekstova iz književnosti, povijesti, politike i glazbe.

G. Rem okupio je sedamnaest tekstova pod zajedničkim naslovom Hombre No. 3, koji govore o glazbenim strujanjima (Wagon, Bottle Rockets, Damien Jurando, YonLa Tengo i dr.) te provokativnim književnim ostvarenjima i njihovim stvarateljima (J. Ellroy, M. Valent, F. Andahazi) današnjega vremena.

Urednik članaka posvećenih prozi S. Tomaš ponudio je čitateljima tekstove Z. Tomičića Serafita iz Gole, L. Golić Samaržije Prodavaonica tajni i dva teksta L. Medvidovića Osijek — riječ iz rječnika manje poznatih riječi i Esekerski govor. Rubriku Neotradicija uredio je D. Rešicki i u nju uključio poeziju T. Gikić i M. S. Mađera, prikaz brodske poslijeratne pisane riječi V. Rema, autobiografski zapis Z. Tomičića posvećen prijateljstvu s pjesnikom S. Godićem. S. Jukić je pod naslovom Čitam i pišem prikazala knjigu D. Jagić Plahta preko glave, L. Derkač Rezignacija, S. Gobo Bijeli bicikl, te knjigu Vinkovci u stihu.

U rubrici Teorija i kritika koju je uredila J. Matanović nalazimo njezin tekst o vezniku ili u naslovu Kumičićeva romana, zanimljiv tekst S. Andrića Zukva filološka groteska, tekst J. Sutherlanda o pričama vezanima uz vampire, priču H. Peričić Cinični odgoj Veronike Vilhar i poeziju M. Lamot.

U rubrici Književnost, povijest, politika urednika Z. Kramarića uvršten je njegov tekst Pohvala ljudskoj gluposti, pod čijim se naslovom krije niz zapisa vezanih uz politička zbivanja u našoj domovini. M. Šabić iznio je dva pristupa usmenoj književnosti koji proizlaze iz povijesti književnosti S. Ježića i D. Jelčića.

Rubrika Maskerata urednika D. Špišića donosi tekst B. Vujčića o otoku Hvaru i njegovu grotesknu fantazmagoriju Kažiprst.

»Književna revija« je i u ovom broju pokazala da želi i može biti raznovrsna te da može zadovoljiti svačije interese.

Tanja Tomašić