KNJIŽEVNI GLOBUS

SAD Hillary Rodham Clinton dobit će osam milijuna dolara za svoje memoare o godinama provedenim u Bijeloj kući. Svota koju će joj isplatiti izdavačka kuća Simon & Schuster druga je po visini ikada plaćena za neku knjigu, nakon 8,5 milijuna dolara koje je 1994. dobio papa Ivan Pavao II. Tom je objavom završena bitka za Hillaryine memoare između nekoliko izdavačkih kuća. Memoari, koji još nemaju naslova, i od kojih nije napisan još ni redak, trebali bi biti objavljeni 2003. godine, a Prva će dama i senatorica New Yorka u radu dobiti i pomoć profesionalnog pisca. Njezin je glasnogovornik izjavio kako Hillary namjerava u dobrotvorne svrhe darovati dio svote koju dobije za memoare.

Velika Britanija John le Carré, najpoznatiji po špijunskim romanima o Smileyju, objavio je novi roman, The Constant Gardener, svoje osamnaesto prozno djelo. S radnjom koja se događa u Keniji, to je njegov prvi roman s ciljem, kako je sam rekao. Roman počinje ubojstvom mlade supruge sredovječnoga britanskog diplomata, koja je putovala s crnim liječnikom, vjerojatno ljubavnikom. Potraga za ubojicom manje je detektivski roman, a više otkrivanje onoga što je djevojku zapravo ubilo, da bi konačni zaključak bio — Kenija. Roman razotkriva nepravde afričke stvarnosti, smrtnost djece od side i gladi, korumpiranost lokalnih političara i beskrupuloznost velikih kompanija koje zarađuju na afričkoj bijedi.

Stephen King prekinuo svoj internetski roman

SAD Američki autor bestselera Stephen King prekinuo je svoj roman u nastavcima na Internetu The Plant, priču o biljci mutantu, svojedobno opisanu kao najgoru noćnu moru izdavača, na neodređeno razdoblje. Multimilijunaški autor odlučio je prekinuti s eksperimentom, objasnivši da mora raditi na konvencionalnijim projektima. Autor je roman objavljivao na principu povjerenja, a čitatelji su trebali platiti dolar po poglavlju. Čitanje je bilo besplatno, ali su se čitatelji zatim mogli vratiti na stranicu na kojoj su mogli platiti, pod naslovom »Hvala vam na poštenju«. Ipak, drugo je poglavlje platilo samo 70 posto čitatelja, a četvrto samo 46 posto.http://www.stephenking.com/

Objavljen posljednji dio Benjaminove korespondencije

Njemačka U izdanju njemačkog Suhrkampa objavljen je šesti i posljednji dio korespondencije Waltera Benjamina, koji se odnosi na razdoblje od 1938. do 1940. U 172 pisma, pisana na njemačkom i francuskom, ukupni broj Benjaminovih objavljenih pisama od 1910. popeo se tako na 1378. Mnoga od tih pisama dobivena su iz arhiva bivše DDR, a među njima su i pisma Theodoru W. Adornu i Maxu Horkheimeru. Korespondencija iz posljednjih godina Benjaminova života rekonstruira dramatičnu borbu za mogućnost da otputuje u Sjevernu Ameriku, gdje bi mogao živjeti i raditi u miru, kao i prikaz njegovih ekonomskih problema.

Objavljen nepoznati tekst Rafaela Albertija

Španjolska Udovica pjesnika Rafaela Albertija predstavila je do sada neobjavljen tekst svojega muža, preminula prošle godine. Historia del soldado napisana je 1932. godine, a ta »književna rekonstrukcija glazbe Igora Stravinskog« predstavljena je tijekom proslave 98. godišnjice pjesnikova rođenja. Alberti, jedan od najvažnijih španjolskih pjesnika, bio je član takozvane Generacije 1927, dok tridesetih godina njegov rad postaje otvoreno politički pridruživanjem Komunističkoj partiji, iz koje je poslije izbačen.

Umro Giorgio Saviane

Italija U Firenci je u 84. godini života umro venecijanski pisac Giorgio Saviane. Odvjetnik po zanimanju, Saviane je svojim romanima poput Il passo lungo i Gets#mani postigao veliku popularnost u Italiji. Njegov vjerojatno najpoznatiji roman, Eutanasia di un amore, prodan je u sedamsto tisuća primjeraka i pretvoren u film, s Ornellom Muti u glavnoj ulozi. Taj je omiljeni autor u karijeri koja je počela 1957. godine prodao ukupno milijun i pol primjeraka svojih knjiga.

Trideseta obljetnica Mishimina samoubojstva

Japan Japanski nacionalisti skupili su se prošli mjesec kako bi obilježili tridesetu obljetnicu ritualnoga samoubojstva najpoznatijeg poslijeratnog japanskog pisca, Jukija Mishime. Nakon neuspjela pokušaja državnog udara, 25. studenoga 1970, Mishima je počinio sepuku. Premda je tada njegovo samoubojstvo okarakterizirano kao nepotreban čin ekstremista, danas mnogi Mishimini poklonici tvrde da je bila riječ o najvišem činu samožrtvovanja koje je označilo važan politički trenutak te se autora i danas u nekim nacionalističkim krugovima štuje. Mishima je bio tvrdokorni nacionalist, koji je želio ponovno uvesti božanstvo cara, ojačati japansku vojsku i odbaciti pacifistički ustav.