Izdanja Matice hrvatske

Znanstvena tribina Povijest i budućnost opće tehnike povezuju prirodoslovlje i tehniku održana je 7. prosinca u palači MH u organizaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske pod vodstvom Jasne Matekalo Draganović, a predavač je bio prof. dr. Igor Čatić. Glavna ideja tribine povezanost je biologije i tehnike. Opća tehnika čini vezu između prirodne i umjetne tehnike. Najprije su stvorene prirodne tvorevine da bi u jednom povijesnom trenutku čovjek stvorio prvu umjetnu tvorevinu. Tehnika kao nešto vječno seže u razoblje prije čovjeka, a pojavom čovjeka dolazi do promjena jer ljudska ruka kao prirodno sredstvo djelovanja stvara prve alate, i to prvo prirodne. Čovjek koji je prvi izradio umjetni alat istodobno je i prvi kulturolog i prvi alatničar, odnosno taj trenutak označava i početak tehnike i početak kulture. Čovjek je najsloženiji i najslojevitiji proizvod prirodne tehnike. Na kraju prof. Čatić društvo budućnosti vidi kao biotehničko društvo.

Antonija Vranić

Zamršeni proces

Cenzura u društvu tema je predavanja održanog 5. prosinca u organizaciji Odjela za povijest Matice hrvatske i Kluba studenata povijesti Filozofskog fakulteta, a predavač je bio prof. dr. Aleksandar Stipčević. Naglašeno je da je cenzura zamršen proces, odnosno niz postupaka državnih vlasti koji na taj način brane svoje interese. Postoji otkako postoji i pisana riječ ili točnije otkad je čovjek počeo misliti. Kao najveći neprijatelj cenzure u novije vrijeme javljaju se moderni mediji — u prvom redu Internet, jer nema informacija koje se njime ne mogu dobiti. Teza je prof. Stipčevića da je to udarac svim totalitarnim sustavima. Ipak, smatra, cenzure će biti i u budućnosti jer će uvijek »nekome nešto smetati«.

Antonija Vranić

Vrijedan glazbeni podsjetnik

Dva nova izdanja Glazbene knjižnice: Kratka povijest hrvatske glazbe i Kratka povijest europske glazbe autora Stanislava Tuksara predstavljena je 24. studenoga u Palači MH u Zagrebu.

Na kronološkoj podlozi obrađenih glazbenih razdoblja njihovu temeljnu zaokupljenost potkrepljuju podaci, slikovni materijal, diskografija, popis literature. O važnosti ovih knjiga džepnoga formata, koje su kao takve vrijedan glazbeni podsjetnik, govorili su urednik Nedjeljko Fabrio, Koraljka Kos, Sanja Majer-Bobetko i sam autor.

Marijana Lisjak

Svetište pod kamenjem

Po mnogima senzacionalno nedavno otkriće u Spili kod Nakovane na Pelješcu povod je da Matica hrvatska u organizaciji Odjela za povijest umjetnosti, arheologiju, etnologiju i arhitekturu organizira 29. studenog u palači MH predavanje Ilirsko svetište u Spili kod Nakovane na Pelješcu. Predavač dr. Stašo Forenbaher s Instituta za antropologiju iz Zagreba jedan je od članova internacionalne istraživačke ekipe.

Spilja je istraživačima poznata već stotinjak godina, ali je svetište koje se nalazi u unutrašnjoj skrivenoj dvorani bilo skriveno hrpom kamenja. Nastanjena je još u doba prije 8000. g. pr. n. e., sve do vremena rimskog osvajanja Dalmacije u 1. st. pr. n. e. U centru novootkrivenoga svetišta nalazi se stalagmit u obliku falusa, a uokolo mnoštvo ulomaka keramike, uglavnom podrijetlom iz Italije i Grčke, vjerojatno prinošene u žrtvenim obredima. To je prvo pronađeno ilirsko svetište u zatvorenom prostoru te se arheolozi nadaju da će dalja istraživanja na ovom lokalitetu dati odgovore na mnoga pitanja o duhovnoj kulturi Ilira koji su naseljavali naše prostore.

Antonija Vranić

Osebujni vidici

Aleksandar Flaker, Književne vedute, urednica Jelena Hekman, MH, 1999.

U Modernoj galeriji priređeno je 27. studenoga predstavljanje knjige Književne vedute Aleksandra Flakera, profesora ruske književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, o značenju koje su govorili Josip Bratulić, Igor Zidić, Nedjeljko Fabrio, Zvonko Maković i sam autor.

Ova knjiga, u kojoj se prožimaju i potkrepljuju tekstualni zapisi i slikovni prilozi, plod je dugogodišnjega proučavanja književnosti i likovne umjetnosti, napose slikarstva.

Katalozi, likovne mape, razglednice, prikladni podaci poslužili su autoru za raspravljanje pitanja suodnosa dviju grana umjetničkog stvaralaštva i za otvaranje osebujnih književnih vidika.

Marijana Lisjak

Franjevačko srebro

Ivo Pranjković, Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene, MH, 2000.

Važnost ovog Matičina izdanja autora Ive Pranjkovića riječju su, na predstavljanju 1. prosinca u palači MH, potvrdili Stjepan Damjanović, Marko Samardžija, Krešimir Mićanović te sam autor.

Istraživanje tradicije, povijesti i jezika franjevaca iz Bosne Srebrene, za koju je autor usko vezan zavičajno, školovanjem i prijateljstvima, rezultiralo je zbirkom izvornih tekstova i sistematiziranih podataka s područja semantike i leksikologije koja pruža uvid u razvoj pismenosti toga podneblja u 17, 18. i 19. stoljeću. Baveći se uskojezičnom i slovopisnom problematikom, nastojao je na podlozi životopisa dvanaest franjevaca te jednog ljetopisa odrediti udio bosanskog štokavskog u suvremenom općehrvatskom jezičnom standardu.

Pisana popularnoznanstvenim stilom, ova će knjiga lako naći put do čitatelja, a ujedno je i vrijedan prinos proučavanju jezičnih nijansi tih prostora.

Marijana Lisjak

Bezimeni Indoeuropljani

Odjel za sociologiju Matice hrvatske 14. prosinca organizirao je predavanje Zagonetni Indoeuropljani predavača Dimitrija Sergejeva.

Odgovor na pitanje koji su razlozi za hipotezu o zajedničkom podrijetlu većine stanovnika Europe i dijela Azije do sada je uglavnom davala lingvistika, ali u budućnosti arheologija bi trebala dopuniti ta znanja.

Indoeuropljanima je nemoguće dati primjerenije ime sve dok se ne pronađe njihova pradomovina.

Antonija Vranić

Etnografska baština

Zanimljiva rasprava koja bi trebala probuditi hrvatsku javnost održana je 18. prosinca u organizaciji Odjela za povijest umjetnosti, arheologiju, etnologiju i arhitekturu te Kluba hrvatskog etnološkog društva, s temom Očuvanje predmeta etnografske baštine. Uvodno su izlagali Vlasta Šabić iz Muzeja Slavonije u Osijeku i Žarko Španiček iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Požegi, upozorivši na problem koji se u novije vrijeme pojavio na području Slavonije, iako on sustavno traje mnogo dulje — izvoz predmeta hrvatske etnografske baštine.

U Lugu i Zmajevcu postoje golema skladišta tisuća različitih etnografskih predmeta, vlasništvo poduzetnika koji te predmete otkupljuje i izvozi uglavnom na nizozemsko tržište i na taj način osiromašuje hrvatsku baštinu.

Problem je izazvao burnu raspravu u kojoj su se svi složili jedino u tome da vlast treba donijeti konkretnije zakone i pridržavati ih se, a ne da oni stoje na papiru. I dok oni zaduženi za davanje konačnog odgovora razmišljaju, jedno je sigurno: Hrvatska svakim danom ostaje bez predmeta koji čine njezin nacionalni identitet, i to zasigurno ne samo u Slavoniji.

Antonija Vranić

Dan mostarske Matice

U povodu dana Matice hrvatske u Mostaru, 12. prosinca u palači MH održan je prigodan program. Nakon pozdravne riječi, koju je u ime domaćina izrekao Josip Bratulić, a u ime MH Mostar Josip Muselimović, predstavljeno je više izdanja MHM te časopis »Motrišta«, a glumac Joško Ševo pročitao je ulomak iz knjige Hrvatski mirospis. U glazbenom dijelu programa nastupio je violinist Miljenko Puljić, a kao gost sudjelovao je i Vlado Puljić, pjesnik i slikar, inače ugledan član MH Mostar.

Krešimir Blažević

Za nezaborav pater historiae

Herodot, Povijest, priređivač i prevoditelj Dubravko Škiljan, MH, Zagreb 2000.

Biblioteka Matice hrvatske Grčki i rimski klasici (urednik D. Novaković) obogaćena je jednim od najvažnijih djela antičke, dakle i europske, književnosti: Poviješću koju je napisao pater historiae — Herodot. Knjigu je priredio i s izvornika glatko, suvremeno, studiozno na hrvatski preveo istančani filolog Dubravko Škiljan, a predstavljena je 14. prosinca u palači MH.

O važnosti Povijesti, tog povijesnog štiva i svojevrsnog obrasca antičke proze i povijesnog pripovijedanja, govorili su Darko Novaković, Petar Selem, Zlatko Crnković i prevoditelj, podsjećajući i na riječi hvale što ih je u »Vijencu« izrekao Radoslav Katičić.

Herodot povijest istražuje kritički i znanstveno, propitkujući odnose, različitosti, opreke između događaja, ljudi, krajeva, zahvaćajući zapravo cjelinu raznolikosti — za nezaborav i opomenu svakom novom vremenu.

Matica hrvatska već je 1887. objavila Herodotovu Povijest u prijevodu vrhunskoga grecista Augusta Musića, što s dužnim poštovanjem ističe Dubravko Škiljan. No, svako vrijeme treba svoje prijevode, a to je u ovom, jezično osuvremenjenu djelu, s mnogobrojnim, sadržajno bogatim rečenicama, učinjeno znalački, s puninom izražajnosti hrvatskoga jezika.

Marijana Lisjak